<

Mate Bulić: Za pokojnog brata Mladena napisao sam pjesmu

Pjesma ‘E, moj brate stalno mislim na te’ bit će na mom novom albumu. Tako pokojnom bratu Mladenu želim reći: Hvala ti što si postojao, kaže Mate Bulić (59).

Kralj dijaspore pjesmu je napisao nakon pogibije mlađeg brata 2004. godine. Dugo je stajala u ladici, predugo.

Prihvatio sam svoj križ

e9dbb1ee0fdb59038f87Mati Buliću bilo je teško pjevati zato što je godinama na duši nosio veliki teret. Beskrajno ga je bolio njegov odlazak.

– Sve si je sredio u životu, oženio se, dobio dvoje djece. Imao je i dobar posao a onda je umro od puknuća aorte – kaže Bulić.

Koji mjesec nakon brata od tuge mu je umrla i majka Ljubica, iza nje i otac Vinko.

– Tragična je to nota mojeg života koju sam prihvatio. Svatko nosi svoj križ – kaže pjevač. Jedva čeka ulazak u studio da napokon snimi pjesmu. Na posljednji, deseti album “Dome moj” kralj dijaspore uvrstio je pjesmu “Pjevam i plačem” koja je napravljena prema istinitoj ratnoj priči iz Vukovara. Jedan je borac bio pogođen metkom i pao u krilo drugome. Zadnje riječi su mu bile “Čuvaj mi sina!”. Čuo je odgovor “Hoću” i sklopio oči.

– Bili smo u studiju kad su nas posjetili Vukovarci. Imali smo drugi tekst na tu pjesmu, a onda su nam ispričali tu priču. Ratnik koji je preživio čuvao mu je sina, podigao ga i oženio. Nera Ban napisala je jako emotivan tekst, a Marko Perković Thompson glazbu – kaže Mate.

Svjedoci tragedije u Lisinskom

Pjesmu je rijetko izvodio jer je bolna. Kad je vidio tekst pjevač se naježio od siline emocija. Kad je u Lisinskom slavio 30 godina karijere uvrstio je pjesmu u repertoar. Cijela je dvorana ustala. U publici su bili i Vukovarci, svjedoci tog događaja, s kojima se Mate često čuje. Pozornicom je šetao trubač koji je rasplakao publiku jer truba se svira kad se sahranjuju vojnici.

– Ljudi su prepoznali što smo time htjeli reći i uzvratili istim emocijama. Plakali su i pljeskali – kaže.

Fino odgojeni mangupi

Kralj dijaspore s braćom je odrastao uz vrlo strogog oca Vinka i majku Ljubicu. Žali što roditelji i brat nisu doživjeli njegov uspjeh.

– Otac je bio strog i pravedan. Odgajali su nas tako da je na prvom mjestu bila škola, potom crkva. Učili su nas da se stariji poštuju, da se ne smije krasti – prisjeća se Mate koji je s mlađom braćom ipak svako malo napravio neku mangupariju.

Mate dežurni policajac

Živjeli su od od proizvodnje duhana i vinove loze pa su ih roditelji budili već u tri u jutro da idu brati duhan.

– Ja sam, kao najstariji, bio dežurni policajac, morao sam paziti da se mlađa braća ne sakriju među duhanom i ne zaspu – prisjeća se Mate.

Kad ih je otac pitao tko će kod njega ‘polagati ispit’ za vožnju manjega traktora freze Boro i Mate dosjetili su se da bi najbolje bilo ‘uvaliti’ Mladena.

– Rekli smo mu da je to odlično, da će se on voziti a mi orati, kopati. Pristao je ne znajući koliko je to teško – kaže.

Ljubav prema unucima

Sva trojica su završili fakultete. Mladen je imao uspješan posao. Boro (55) je danas poduzetnik koji s obitelji živi u Mostaru. Mate ga često posjeti i u tim obiteljskim druženjima uvijek se prisjete Mladena. Pričaju i o ocu koji Mati nije dao da se zbog ljubavi prema supruzi Zdravki odseli u Njemačku. Na rodnoj mu je grudi našao posao profesora no Matu je srce vuklo u Njemačku. Majci je rekao da odlazi, no ne i ocu.- Otišao sam s maminim blagoslovom, a ona je to kasnije rekla ocu. Zavolio je moju Zdravku ali uvijek je patio što sam daleko od njega – kaže Mate koji je danas djed dvojice unuka i od malih nogu uči ih da vole obitelj i domovinu.

IZVOR: 24sata.hr

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

Dr.sc. Ivo Lučić:Što je svećenik bio moralniji, to su komunističke optužbe bile bezočnije

Read Next

Kulturno blago zeničkih Hrvata- bijeg u povijest ili kulturno proljeće?

Follow On Instagram