<

Obilježena 75. obljetnica komunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca

U povodu 75. obljetnice jugo-komunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca, u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu od 1. do 7. veljače održali su se “X. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca”.

U petak, 7. veljače na dan obljetnice ubojstva franjevaca na Širokom Brijegu, molitveni program započeo je u poslijepodnevnim satima molitvom kraj ratnog skloništa gdje su članovi Frame Široki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloništu. Nakon molitve procesija se uputila prema grobu u samostanskoj crkvi gdje je molitvu predvodio provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko, a Trećari su čitali imena pobijenih franjevaca.

Svečanu misu zadušnicu predvodio je provincijal Šteko uz koncelebraciju generalnog vikara Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije don Željka Majića, vicepostulatora fra Miljenka Stojića i 70-ak drugih hercegovačkih franjevaca.
Pjevanje tijekom mise predvodio je veliki župni zbor pod ravnanjem s. Mire Majić.

Fra Miljenko je u propovijedi istakao kako njihovo okupljanje pred oltar donosi sažalnicu za pobijenu redovničku braću i stradali puk, te da pritom Kristu preporučaju njihove duše. “Zaprepašćuje i dan danas količina šutnje onih koji vladaju arhivima i činjenicama o ovim stravičnim zbivanjima, a još više onih koji iz prve ruke ili po sigurnoj predaji znaju što se dogodilo i gdje su stratišta naših pobijenih (…) Ne krijem da bih to volio znati, jer sam uvjeren da je zacijelo bilo dirljivih svjedočanstva za Krista. I dok razmišljam kako su mogli izgledati njihovi zadnji pogledi, njihove vezane i sklopljene ruke, pada mi na um ova činjenica: Imamo brojne svjedoke iz drugih zlosilja, pokolja i progona. I s lijeve i s desne strane. I ta su svjedočenja i te kako potresna. Ovdašnji Brozovi krvavi zločini oskudijevaju svjedocima. S našeg ratnog skloništa, tu pod crkvom u samostanskom vrtu, mi nemamo ni glasa, ni traga, ni fotografije”, naglasio je provincijal.

“Ovom prigodom pozivam sve eventualno još žive očevidce tih događaja, svakako i partizanske, ili njihove potomke koji nešto posredno znaju, da se probude i zamisle nad vječnošću koja ih čeka. Neka ne nose u grob ono što bi im – ako to otkriju i za to se pokaju – moglo spasiti dušu, a nama pomoći da dođemo do pune istine o tim gorkim događajima i da nađemo barem zemne ostatke onih koje još uvijek tražimo”, poručio je.

Na kraju mise zadušnice nazočnima je nekoliko riječi uputio i prenio molitvu i blizinu mjesnog biskupa mons. Ratka Perića, generalni vikar Majić.

Također, fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva Fra Leo Petrović i 65 subraće, zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli tijekom ovih dana i tijekom čitave godine, te je kratko predstavio rad Vicepostulature kroz proteklu godinu.

Potom se okupljenima obratio i gvardijan širokobriješkog samostana, fra Ivan Marić, koji je pozvao da “spomen na ubijene fratre i narod Božji, ostane trajno upisan u srca svih nas okupljenih, posebno našeg franjevačkog podmlatka novaka i postulanata, od kojih su neki prvi put ovdje na današnji dan”.

Kako piše na pobijeni.info, kroz ova četiri dana molitveni program je putem interneta i radiovalova prenosila Radiopostaja Široki Brijeg. Također, Katolički tjednik stradanju hercegovačkih franjevaca posvetio je čitave četiri stranice u najnovijem broju, a i mnogi drugi mediji izvijestili su o svemu, na čemu im se posebno zahvalio vicepostulator Stojić.

Kroz tri molitvena dana dodijeljene su i nagrade te prigodna priznanja nagrađenima na IX. nagradnom natječaju na temu pobijeni hercegovački franjevci. Zastupljeni su bili uzrasti djeca, mladež i odrasli.

Treba još spomenuti kako je iz župe Veljaci, pod vodstvom župnika fra Stipana Klarića, došao autobus vjernika te također autobus iz Splita članova Udruge Domovinske vojske 1941. – 1945 i Udruge Benedikt, kao i članovi Udruge Hrvatski domobran iz Metkovića.

KT

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

Hrvati mogu početi tražiti odštetu od RS-a za srušene kuće u ratu

Read Next

Hum u središnjoj Bosni oduševljava društvenu zajednicu svojim radom

Follow On Instagram