<

‘NAPRAVIT ĆEMO PRAVI ŠOU, OČEKUJEM 15 DO 20 MILIJUNA EURA. SVAKE GODINE!’ Damir Mišković progovorio o novom velikom koraku za HNL

Čim se u javnost probila priča o HNS-u i mogućim novim televizijskim pravima za Prvu HNL bilo nam je jasno da iza svega stoji Damir Mišković. Vlasnik i predsjednik Rijeke već nekoliko godina pokušava na sve načine pomoći klupskom sportu u državi – bio je i idejni začetnik te pokretač Opatijske inicijative – da se osovi na noge, jer drži kako je to jedini način da svi zajedno opstanu, a onda i stvore temelje za zdraviju i bolju budućnost.

– Istina je da zajedno s članovima Izvršnog odbora HNS-a već duže vrijeme radim na tome da pronađemo televizijsku kuću koja bi doista bila strateški partner i Saveza i Prve HNL. Došli smo tako do određenih kontakata te još u studenome prošle godine bili u Italiji na razgovoru s jednom velikom grupacijom iz Italije. Sastanak je održan u Milanu, a uime HNS-a bila je jaka delegacija. Potom smo u Zagrebu ugostili još dvije velike kuće, jednu englesku, jednu skandinavsku.

Impresivne mogućnosti

I kako su protekli razgovori?

– Mi smo rekli svoje, a ljudi su nam prezentirali svoje ideje i mogućnosti koje su doista neiscrpne, rekao bih impresivne. Što je najvažnije, oni u Prvoj HNL vide dobar potencijal i zainteresirani su da budu dio te priče. Hoće li tako doista i biti, tek ćemo vidjeti, ali recimo da imamo razloga za optimizam.

To je, pretpostavljamo, razlog zbog kojeg je HNS već pustio u eter javni poziv TV kućama, iako vam važeći ugovor traje još dvije godine?

– Javni poziv samo je naše, rekao bih, profesionalno ponašanje. Krivo je raditi natječaj šest mjeseci prije isteka aktualnog ugovora, jer tada imaš daleko manjeg prostora za manevar. Krenuli smo dvije godine ranije kako bismo imali komociju iskoristiti sve što tržište nudi i odabrati najbolju ponudu za hrvatski nogomet.

Čitamo i slušamo određene sumnje pojedinaca glede transparentnosti ovog projekta. Zašto poziv baš u ovo vrijeme, zašto klubovi ne odlučuju o njemu, zašto ugovor na sedam ili više godina?

– Kako god kod nas radiš ljudi će reći da ne valja. Dakle, ovo je prvi javni natječaj, maksimalno transparentan i jasan, svima vidljiv. Ukoliko na tom natječaju ne dobijemo željenu ponudu, raspisat ćemo novi najesen, pa ako treba opet novi na proljeće. I još ćemo imati vremena. Tako to rade ozbiljne tvrtke u svijetu. Dogodi li se da nakon tri ili četiri javna natječaja ili poziva TV kućama ne pronađemo nekoga tko je spreman ponuditi veći novac od ovog kojeg imamo – a kojim nismo zadovoljni – onda ćemo čiste glave izaći pred kompletnu javnost i reći da imamo proizvod koji se ne može bolje unovčiti. Pa ćemo svi znati što nam je činiti. Zašto ugovor na sedam godina? Zato što će stranci inzistirati na dužem ugovoru, jer početna ulaganja moraju biti velika i treba vremena da se taj novac vrati. A kad otvorimo ponude, svi će ih klubovi vidjeti pa ćemo izabrati najbolju.

Koji bi iznos vama odmah bio prihvatljiv?

– U razgovorima koje smo imali novac se nije spominjao, to su velike kuće koje imaju svoj model rada i one će najprije dobro razmotriti sve mogućnosti koje HNL i hrvatsko tržište nude, a onda tek dati ponudu. Osobno mogu reći da očekujem ponudu od 15 do 20 milijuna eura. Koliko sam realan, pokazat će vrijeme i pregovori.

Zašto HNS do sada nije bio tako javan i transparentan u traženju TV partnera, nego su se natječaji odvijali u najvećoj tajnosti? I dogovorili bi se vrlo skromni uvjeti, realno daleko manji od vrijednosti lige?

– T-Com je uz hrvatski nogomet posljednjih 15 godina, napravio je puno toga za promociju hrvatskog sporta, tako i nogometa, poglavito HNL-a. Imamo prijenose svih utakmica, što je veliki iskorak, imamo dobre termine, odličnu gledanost, a sve je to podiglo vrijednost lige. Recimo da u njemu imamo stabilnog partnera. Međutim, u svijetu nogometa dogodili su se veliki iskoraci i mi gledamo prema naprijed. Kad smo formirali ovaj novi Izvršni odbor, rekli smo da ćemo mijenjati HNS, učiniti ga modernijim, transparentnijim, više ga okrenuti hrvatskom nogometu i sve to doista činimo. I ja bih volio da neke stvari idu brže, ali važno je da idu naprijed, a uvjeren sam da će ići i brže i bolje. Borba za bolja i unosnija TV prava bit će tek prvi veliki korak, rekao bih temelj za stvaranje bolje i financijski stabilnije lige.

Doći će i sponzori

Koji su to sljedeći koraci?

– Ostat ću još malo na TV pravima. Dakle, u cijeloj ovoj priči nije bitan samo novac, nego kako zahvaljujući televiziji stvoriti platformu za stvaranje novog novca. Te inozemne TV kuće prezentirale su nam bezbroj ideja i mogućnosti, utakmice bi radile s najmanje sedam kamera, u Full HD rezoluciji, na svim platformama kako bi u svakom dijelu svijeta HNL bio na dlanu onih koji ga žele gledati. Međutim, prijenos utakmice bio bi samo dio kompletnog sadržaja, a hrvatski bi nogomet dobio i raskošne emisije, priloge prije i poslije utakmice, vrhunske tehnološke analize… Pričamo o iskoraku koji bi od HNL-a napravio pravi šou. E sad, kad imate šou, onda ste daleko atraktivniji za sve, poglavito sponzore i oglašivače, što je drugi najvažniji financijski kolač u svijetu nogometa. Potom ćemo – takav je plan za drugi korak – za ozbiljan novac prodati i ime Prve HNL, Druge HNL, futsal lige… Pa ćemo prodavati i dresove sudaca, VAR priloge, studijske emisije… No, da bi sve to imali, TV prava prvi su korak. I apsolutno ključan korak.

Je li koronavirus ipak poremetio idilu tih razgovora?

– Nije, jer pričamo o velikim TV kućama koje uvijek imaju dugoročne planove i koje znaju da je ovo što se događa nešto jako potresno, ali i nešto što će proći. Nogomet će uvijek biti nogomet, kao što je to bio i do sada. A on TV kućama donosi ozbiljan profit. U konačnici, ljudi sad gledaju televiziju više nego ikad.

Aktualni ugovor s VOX-nogometom i T-Comom za TV prava Prve HNL vrijedi sve do ljeta 2022.?

– Zašto se i T-Com ne bi javio na naš natječaj i dao ponudu koja će biti konkurentna ostalima? Naravno da to i očekujemo od njih, očekujemo to i od tvrtke A1, HRT-a, Nove TV, RTL-a… Vrata su svima otvorena, svima koji imaju mogućnosti i dobre volje. Istina je da ugovor vrijedi do 2022. godine i mi to apsolutno poštujemo. S druge strane, svaki je ugovor raskidiv, samo tada moraš platiti “penale”. Ne želimo ništa prejudicirati, idemo prvo pronaći pravog TV partnera, a onda ćemo pronaći način i za sve što slijedi nakon toga. Uz doista sav respekt prema T-Comu.

Postoje i vrlo argumentirana pitanja zašto TV prava i dalje traži HNS, a ne Udruga prvoligaša, koja i dalje ne postoji? Vi ste bili protiv Hajdukove inicijative da se Udruga ponovno oformi?

– HNS na ovoj ideji TV prava radi duže od godinu dana, riječ je o ozbiljnom projektu, velikim TV kućama i agencijama, tu se stvari ne rade preko noći. Dakle, u vrijeme dok smo tražili i razgovarali s tim kućama, ideja Udruge nije ni bila na stolu. Molim vas da ne govorite da sam protiv Hajdukove inicijative za povratkom Udruge, jer to nije istina. Samo osobno nisam bio za način na koji je Hajduk želio osoviti Udrugu na noge, a nije za to bila ni većina klubova.

Pet milijuna je previše

Što vam je to smetalo?

– Hajduk je iznio plan po kojem bi nas rad Udruge u godini dana stajao pet milijuna kuna. Što je, da se razumijemo, veliki novac, jer bi to značilo da svaki klub mora izdvojiti 500 tisuća kuna za njezin rad. Pitajte Inter ili Varaždin što bi to za njih značilo? Moja je ideja drugačija. Zašto ulaziti u toliki financijski rizik? Treba platiti nove urede, a imamo prostorije u HNS-u? Treba platiti ljude koji će doći, tražiti vrijeme da se poslože, da krenu u razgovore… Dakle, treba puno investirati, a onda čekati da se nešto dogodi. Što se može i ne mora dogoditi.

Po vama, dakle, Udruga ne treba klubovima?

– Ne, to nisam rekao. Udruga treba, ali treba stvoriti uvjete da ona egzistira. Vjerujem da ćemo TV prava riješiti na kvalitetan način i da će ona biti temelj za sve nakon toga. Postoje vrhunske marketinške agencije i kod nas i u Europi. Obratit ćemo se svima, svi su dobro došli. Dobro došli su i pojedinci s idejama i vezama. I svi oni mogu dobro zaraditi, ali kroz proviziju od novca koji nam donesu. Bi li Udruga imala sposobnije ljude za marketing? Teško, jer te su agencije specijalizirane i ljudi žive od toga. U Rijeci sam javno rekao da ću dati 30 posto provizije svakome tko mi dovede sponzora, pa ga nitko nije doveo. Jer sponzori nemaju interes… Dakle, idemo riješiti TV prava, stvoriti prave preduvjete pa ćemo pričati o osnivanju Udruge. To je vizija većine klubova.

Možda bi Udruga pronašla način za još bolji ugovor s TV kućama?

– Imamo objavljen poziv za sve, vrata su svima otvorena. Čujem za te primjedbe, smeta im u pozivu ovo ili ono… Potrošili sam puno vremena, privatnog novca i veza da bismo otvorili vrata velikih TV kuća. Zar mislite da je nekome više nego meni stalo da TV prava budu najveća moguća? Na Rujevici me uoči svake sezone čeka “nula” na računu. Sami plaćamo stadion i njegovo održavanje, omladinski pogon, seniorski pogon, sve zaposlenike. Nikoga nemamo iza sebe. I zar doista netko misli da sam budala koji će ići kontra sebe da bi nešto utajio ili nekoga izigrao? Dajte, idemo jednom biti ozbiljni i baviti se stvarnim problemima i idejama.

‘Klubovi su odlično surađivali po pitanju smanjenih plaća’

Pitanje Udruge postalo je posebno aktualno posljednjih tjedana. Klubovi su na koncu bili osuđeni sami na sebe, a lakše bi bilo da ste sjeli za stol i zajednički usuglasili strategiju?

– Mi smo to i napravili, klubovi su odlično surađivali po pitanju smanjenih plaća. Dakle, bio sam jedan od onih koji su pozvali sve klubove da sjednemo na stol i da složimo strategiju koju bismo proslijedili Robertu Markulinu, koji je u Komisiji za profesionalni nogomet HNS-a zadužen za Prvu HNL. Osijek se javio da je već riješio pitanje smanjenja plaća u klubu i svaka im čast na tako brzoj i dobroj reakciji. Lokomotiva je rekla da su plaće njezinih igrača ipak bitno niže nego što su u klubovima poput Dinama, Hajduka, Rijeke i Osijeka, te da i ona ima svoj model. Inter i Varaždin su odmah rekli da su im plaće igrača toliko niske da kod njih nema modela koji je izvediv, te da će se sami snaći. Hajduk pak nije želio da se tu na bilo koji način upliće HNS pa je odbio ideju. Na koncu se HNS nije izravno ni morao uplitati u priču o ugovorima, ali bio je tu u ulozi koordinatora, davao smjernice, objašnjavao što rade FIFA i UEFA. Klubovi su doista dobro surađivali i dobro surađuju za vrijeme pandemije.

Nekako je dojam da se često razilazite s Hajdukom?

– Osobno ne vidim nikakav problem. Nekoliko sam se puta čuo s Marinom Brbićem, on mi je rekao da će svoj problem riješiti na svoj način. I to apsolutno respektiram. Što se Udruge tiče, Brbić je imao jednu, a drugi klubovi drugu ideju, što je i u životu i u poslu normalno. U konačnici, svjedočimo i činjenici da vani također nema jedinstvenog stava klubova iako postoje Udruge. Ono što odgovara Realu nije dobro za Sociedad, ili ono što je dobro za Juventus, nije dobro za Veronu. Na koncu svaki pronađe neki svoj način. To je tako…

Rijeka je brzo pronašla svoj?

– Još jednom zahvaljujem svim zaposlenicima, trenerima i igračima na podršci koju su iskazali. Neće nam biti lako preživjeti teška vremena, ali kad smo svi na istoj misiji, onda je puno toga moguće ostvariti.

‘Neću odustati od Opatijske inicijative’

Gotovo su tri godine prošle od osnivanja Opatijske inicijative. Nažalost, priča nije otišla daleko kako ste se nadali?

– Želim reći da nikada neću odustati od Opatijske inicijative i njezine temeljne ideje, a to je sustavno i kontrolirano financiranje kolektivnog sporta – rukometa, košarke, odbojke, vaterpola i nogometa – u Hrvatskoj. U tim sportovima imamo registrirano više od 250.000 sportaša, od kojih je 98 posto amatera. Neću odustati, ne zato što sam sudjelovao u njezinom stvaranju, nego zato što je to jedini način da klupski sport u Hrvatskoj preživi i ostane na barem nekakvoj konkurentnoj razini. Bez klupskog sporta neće biti ni reprezentacija, a osobno se ne mogu zamisliti živjeti u državi u kojoj nema radosti zbog sportskih dostignuća klubova i reprezentacija. Vidim da je glavni tajnik SUDŠ-a gospodin Tomislav Družak u ovim teškim vremenima napravio puno dobrih stvari za sport, osjećam da čovjek želi pomoći. Posjetit ćemo ga. Opatijska inicijativa prezentirat će svoj program, promijeniti ga i prilagoditi, što god treba da se spasi klupski sport u Hrvatskoj.

Imate li i neke nove ideje po pitanju Opatijske inicijative?

– Pokušali smo na jedan način i to nije prošlo. Sada idemo drugim putem, recimo da bi TV prava za nogomet trebala biti prva stepenica na tom putu. Dat ćemo sve od sebe da s mogućim partnerima vidimo što se da napraviti po pitanju TV prava i za ostale sportove. Ne živim u izoliranom svijetu, znam da i nogomet i Rijeka mogu preživjeti samo ako se napravi sustavan režim financiranja sporta. Tako živi cijeli svijet, tako mora i Hrvatska. Uzalud smo objašnjavali da TV prava u Norveškoj nisu 60 ili 70 milijuna eura zato što Norvežani gledaju sjajan nogomet. Njihov je nogomet slabiji nego naš, oni ga manje vole nego mi. No, tamo je netko pronašao način da ubrizga novac iz norveškog gospodarstva kroz TV prava te da klubovi imaju čvrst oslonac kako bi mogli živjeti i raditi. Opatijska inicijativa nikada nije tražila državni novac, ali je tražila model po kojem bi joj pripadao dio od sponzora, poreznih olakšica, kladionica, te još nekih stavki koje je moguće promijeniti i stvoriti nove prihode. Iznijeli smo plan “težak” 300 milijuna eura koji rješava kompletno pitanje egzistencije svih hrvatskih klubova. Ne samo sportaša, jer u tom proračunu bilo bi sve, od članarina za djecu, sudaca, organizacija utakmica do održavanja objekata. To je iznimno mali novac za državni proračun, ali kod nas, eto, ni to nije prošlo. Sada pokušavamo drugim putem doći do tog iznosa. Ne za nogomet, nego za kompletan sport.

Postoje oni koji misle da sport ne zaslužuje 300 milijuna eura.

– Podijelimo li 300 milijuna eura na 250.000 sportaša doći ćemo do 1200 eura na godinu po sportašu. Ili na 100 eura mjesečno po sportašu. Ljudi, shvatite, ovo nije borba za lagodan život sportaša, ovo je borba za golu egzistenciju klubova, da im omogućimo da žive i rade. Nećemo mi s tih 300 milijuna parirati Europi ni izbliza, pa tamo dva engleska prvoligaša zarade više od tih 300 milijuna. No, imat ćemo nekakav temelj za rad, za spas tog sporta. I što je vrlo važno, novac bi bio strogo namjenski i kontroliran na koji god način država izabere.

izvor:jutarnji.hr

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

Bundesliga se nastavlja 9. svibnja

Read Next

Na zagrebačkoj katedrali do potpune sanacije na južnom i sjevernom tornju stajat će zamjenski križevi

Follow On Instagram