<

Postanak župe Čajdraš

Povijest župe Čajdraš ne seže u daleku povijest, dok se selo Čajdraš spominje se 1468. u sumarnom popisu Bosanskog sandžaka. Po popisu selo je brojalo 52 doma. I u popisu iz 1604. spominje se selo Čajdraš, kao i u popisima koje je uradila austrougarska vlast po okupaciji teritorija Bosne i Hercegovine.

Selo Čajdraš, kao i istoimena katolička župa nalazi se jugo-zapadno od Zenice, na staroj rimskoj cesti koja je povezivala zeničku i lašvansku dolinu. Svi putevi iz doline rijeke Bosne prema Travniku i Sarajevu, do izgradnje moderne prometnice Bosanski Brod- Sarajevo, vodili su preko Čajdraša.

Dekretom Nadbiskupijskog ordinarijata vrhbosanskog od 22. rujna 1977. utemeljena je župa Čajdraš, koja je do osamostaljenja bila u sastavu župe Svetog Josipa u Zenici. Župna kuća izgrađena je u drugoj polovini 1978. Gradnja župne crkve započela je 18. listopada 1979., a kamen temeljac blagoslovljen je 4. studenog iste godine. Gradnja crkve okončana je 1980. Radovi na zvoniku crkve i pročelju trajali su od travnja do sredine lipnja 1981.

Na kamenu temeljcu pisalo je : “Godine Gospodnje 1979. u nedjelju 4. mjeseca studenog u drugoj godini pontifikata pape Ivana Pavla II. nadbiskup  i metropolita vrhbosanski dr. Marko Jozinović prema obnovljenom obredu Katoličke Crkve obavio je ovdje u Čajdrašu blagoslov temelja ove nove crkve u koju vlastitim trudom i žrtvama, složnim radom , vjerom i ljubavlju na čast Božju i za svoje duhovno dobro podižu župljani ove nove župe skupa sa svojim župnikom velečasnim Nikolom Pranjićem Antinim pod čijim je vodstvom ista mlada župa u dvije godine postojanja izgradila novi župni stan i započela ovu svoju prvu crkvu.”

U ožujku 1982. u crkvu su postavljene klupe, a 19. listopada 1982. na zvonik su postavljena tri zvona. Svojom težinom to su najteža zvona od svih župnih crkava u Zenici. Na velikom zvonu je napisano: “Neka ova crkva stoji i neka ova zvona zvone dok mrav ne ispije valove morske i dok kornjača ne obiđe cijeli svijet.”  Zvona su elektrificirana 21. prosinca 2011.godine. Od postavljanja zvona do elektrifikacije službu zvonara obavljala je trideset godina pokojna Ana Žepačkić.

Zemlja za gradnju crkve od 2,5 duluma kupljena je od Ante Žepačkića za 12.000.000 jugoslavenskih dinara (oko 40.000 KM). Tadašnji župnik vlč. Nikola Pranjić dozvolu za gradnju crkve ishodio je od komunističkih vlasti nakon 64 odlaska u Općinu.

Nakon okončanja gradnje crkve i župne kuće, čajdraški župnik vlč. mr. Luka Brković, uz odobrenje Nadbiskupijskog ordinarijata, odlučio se za rušenje prve drvene crkve, kako bi započeo s gradnjom vjeronaučne dvorane.  Drvena dvorana je porušena 26. kolovoza 1987., a temelji za vjeronaučnu dvoranu su iskopani 3. rujna 1987. godine. Gradnja dvorane je okončana početkom studenoga 1987.

Tijekom posljednjega rata župa je pretrpjela stradanja, a muslimanske snage su u razdoblju od 15. travnja 1993. do 25. travnja 1995. na razne načine protjerale 1025. Hrvata katolika. Župu je tijekom ratnih strahota vodio vlč. Božo Markotić, koji je preminuo 9. travnja 1995., čije je tijelo sahranjeno na župnom groblju Svetog Marka. Don Božo je svakodnevno vodio župnu kroniku koju je naslovio: “Početak nestajanja Čajdraša onakvog kakvog smo poznavali”. Kronika je završila na brojnim adresama, sve do Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju sa sjedištem u Den Haagu, kao prvoklasni izvor o stradanjima čajdraških Hrvata.

Prema podacima od 31. prosinca 2001. župa Čajdraš imala je 230 katoličkih obitelji sa 625 katolika. prema podacima od 31. prosinca 2014. župa Čajdraš imala je 217. domaćinstava sa 513. katolika. Broj katolika u župi se smanjuje zbog odseljavanja mladih, ali i cijelih obitelji, kao i zbog mortaliteta.

Župnici župe Čajdraš:

  1. Nikola Pranjić (1997.-1983.)
  2. Anto Burić (1983.-1985.)
  3. Petar Nosić (1985.-1986.)
  4. Luka Brković (1986.-1991.)
  5. Božo Markotić (1991.-1995.)
  6. Josip Lubar (1995.-1998.)
  7. Luka Tunjić (1998.-2001.)
  8. Josip Lebo (2001.-2004.)
  9. Ivo Tomić (2004.-2010.)
  10. Ilija Karlović (2010.-2015.)
  11. Dominko Bilić (2015.- …)

[metaslider id=5372]

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

Muči vas kolesterol? Donosimo prirodne načine za njegovo snižavanje

Read Next

HRVATSKI VJERNICI LONDONA PROSLAVILI MISU ZA DOMOVINU Čestitali svom fra Ljubi 20. obljetnicu svećeničkog služenja

Follow On Instagram