<

Zablude o korona virusu: Neće vam pomoći češnjak i alkohol Pročitajte više na:

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je istinu o 13 mitova za koje ljudi smatraju da će spriječiti pojavu bolesti, a nisu istiniti. Te su informacije počele kružiti društvenim mrežama.

ušila za ruke, UV lampe ni jedenje češnjaka neće vas zaštititi od zaraze korona virusom – objavila je Svjetska zdravstvena organizacija, a prenosi Daily Mail.

Iako pojedini lažni navodi neće naštetiti, drugi mogu biti vrlo opasni, posebice kad je riječ o idejama da čitavo tijelo premažete alkoholom ili popijete izbjeljivač. Glasine i lažni savjeti brzo se šire društvenima mrežama i medijima, pa su zdravstveni dužnosnici odlučili tome stati na kraj. Izrazili su zabrinutost nakon što je britanski stručnjak upozorio da širenje dezinformacija i teorija zavjere može potaknuti širenje virusa.

Prof. Paul Hunter sa University of East Anglia’s (UEA) Norwich Medical School kazao je da širenje lažnih vijesti vodi prema lošim savjetima i činjenici da tijekom zdravstvene krize ljudi poduzimaju veće rizike kako bi se zaštitili. Do sad je od korona virusa umrlo više od 1363 ljudi, a diljem svijeta dijagnosticirali su više od 64.000 slučajeva bolesti. Zato je WHO objavila 10 netočnih mitova o tome kako se zaštititi.

1. Sušila za ruke ne ubijaju virus

Sušila za ruke neće ubiti ni bakterije ni virus. Nisu točne glasine da će, ukoliko držite ruke pod toplim zrakom iz sušila najmanje 30 sekundi, virus posve nestati. Ljudi se moraju fokusirati na to da redovito peru ruke.

– Da biste se zaštitili od zaraze novim korona virusom, trebali biste često prati ruke sapunom i vodom te gelovima na bazi alkohola. Kad ste oprali ruke, temeljito ih osušite papirnatim ručnikom ili sušilom za ruke – savjetuju iz WHO-a.

2. UV lampe ne steriliziraju kožu

UV lampe koje omogućuju UV zrakama prodor u kožu neće je sterilizirati.

– No one mogu prouzročiti iritaciju kože. Dugoročno, UV zračenje koje inače dolazi i od Sunca, može promijeniti strukturu DNK i voditi do razvoja raka – upozoravaju iz WHO-a dodajući kako je to ujedno i razlog zašto se ne preporučuje korištenje solarija.

U bolnicama i laboratorijima često koriste UV lampe kako bi ubili mikrobe, ali nikad u blizini ljudi.

Garlic | Autor: Dzina Belskaya
Foto: Dzina Belskaya

3. Jedenje češnjaka neće vas zaštititi

Češnjak je zdrava namirnica koja ima antimikrobna svojstva.

– No nema dokaza da je konzumacija češnjaka do sad zaštitila ljude od zaraze virusom – navode iz WHO-a.

Post na društvenim mrežama u kojem autor tvrdi da zdjela vode u kojoj se kuhao češnjak može izliječiti korona virus nije točna. Facebook je u međuvremenu blokirao taj post jer te tvrdnje nisu istinite.

4. Ulje sezama ne blokira ulazak korona virusa u tijelo

Ulje sezama je sastavnica azijske kuhinje, ali ništa više od toga. Unatoč glasinama, trljanje tijela sezamovim uljem neće pomoći u tome da virus ne uđe u tijelo.

– Ne, sezamovo ulje ne ubija novi korona virus – potvrdili su iz WHO-a. Razlog leži u činjenici da se virus prenosi kapljičnim putem, a to znači da kad zaraženi pojedinac kihne, kapljice s virusom ulaze u druga tijela kad ih netko udahne ili nanese blizu usta ili nosa. Rizik se pojačava bliskim kontaktom sa zaraženim, a prema navodima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, bliski kontakt znači da ste kraj zaraženog u radijusu od 1,8 metara.  

5. Premazivanje tijela klorom ili alkoholom također ne pomaže

Kad je korona virus već ušao u tijelo, alkohol ni klor neće pomoći. Znanstvenici još nisu razjasnili može li se netko zaraziti dodirivanjem površina na kojima se nalazi virus, a zatim dodirivanjem usta, nosa ili očiju. Općenito gledano, postoje snažna dezinfekcijska sredstva koja mogu ubiti korona virus na površinama.

– To uključuje kemijska sredstva poput izbjeljivača te dezinfekcijska sredstva na bazi klora. No njih se ne smije nanositi na kožu i to može biti vrlo opasno, a osobito ih se ne preporučuje udisati. Budite svjesni da alkohol i klor mogu biti korisni u dezinfekciji površina, ali treba ih koristiti u skladu s preporukama proizvođača – navode iz WHO-a.

Štetno utječu na nježno tkivo oko usta, očiju i drugih organa.

FILE PHOTO: Cruise ship Diamond Princess at Daikoku Pier Cruise Terminal in Yokohama | Autor: KIM KYUNG HOON/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Foto: KIM KYUNG HOON/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL

6. Termalni skeneri neće uvijek prepoznati zaražene

Termalni skeneri koje koriste u zračnim lukama i na željeznicama diljem svijeta mogu prepoznati ljude koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu.

– No ne mogu otkriti zaražene koji još nemaju vrućicu. Od zaraze do pojave simptoma može proći od dva do deset dana. Kod nekih ljudi inkubacija traje i do 14 dana – kazali su.

To znači da zaraženi putnici bez simptoma i dalje mogu nesvjesno širiti virus na druge ljude, iako nemaju nikakvih simptoma.

7. Pisma i paketi iz Kine ne prenose korona virus

– Nema bojazni od zaraze od paketa iz Kine. Analize su pokazale da virus ne može dugo preživjeti na površinama, osobito ako je riječ o predmetima koji putuju između dvije države – nastavljaju s objašnjenjima iz WHO-a.

U počecima širenja zaraze ljudi su se zabrinuli oko mogućnosti da se virus prenosi poštanskim paketima, no te tvrdnje do sad se nisu pokazale točnima.

8. Kućni ljubimci se do sad nisu zarazili korona virusom

Korona virus je sa životinja na ljude prešao na tržnici hrane u Wuhanu. No do sad znanstvenici nisu zabilježili ni jedan slučaj zaraze kućnih ljubimaca tim virusom. Kinezi su čak osmislili posebne medicinske maske za mačke jer su se bojali kako bi se ljubimci mogli zaraziti, a čak je bilo slučajeva da su vlasnici životinje bacali kroz prozor u smrt zbog lažnih informacija da se životinje mogu zaraziti.

– Uvijek treba prati ruke sapunom i vodom nakon igranja s kućnim ljubimcem jer vas to štiti od poznatih bakterija poput E. coli i salmonele koje se mogu prenijeti s ljubimca na čovjeka – savjetovali su iz WHO-a.

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

9. Cjepiva protiv upale pluća neće pomoći

Znanstvenici još razvijaju cjepiva protiv korona virusa i vrlo vjerojatno neće stići na vrijeme da zaustave epidemiju. WHO pomaže laboratorijima diljem svijeta kako bi požurili s istraživanjem. Nacionalni institut zdravstva i Sveučilište Baylor u SAD-u tvrde da ubrzano rade na razvoju cjepiva koristeći spoznaje do kojih su došli tijekom epidemije SARS-a.

No do konačnog cjepiva treba im još najmanje godinu dana. Prof. Robin Shattock je specijalist za infektivne bolesti iz Londona i otkrio je da njegov tim uskoro planira pokrenuti klinička ispitivanja na životinjama. Cjepiva protiv upale pluća nisu djelotvorna jer sadrže uzročnike pneumokoka i gripe.

10. Sprej za nos ne pomaže

Nema dokaza da pomaže redovito ispiranje nosnica slanom otopinom ni drugim sprejevima. Postoje neki dokazi prema kojima će se ljudi lakše oporaviti od obične prehlade ako koriste slane otopine za nos jer stanice u tijelu koriste kloride iz soli kako bi proizvele hipokloridnu kiselinu koja je aktivna sastavnica izbjeljivača. No nema dokaza koji ukazuju da ova metoda pomaže kod drugih respiratornih infekcija, uključujući i novi korona virus.

11. Grgljanje vodice za usta ne pomaže

Vodica za usta neće spriječiti zarazu korona virusom. Pojedini proizvođači navode kako njihova vodica eliminira određene mikrobe iz sline na nekoliko minuta.

– No to ne znači da vodica štiti od infekcije korona virusom – istaknuli su iz WHO-a.

Test za korona virus | Autor: dpa/DPA/PIXSELL
Foto: dpa/DPA/PIXSELL

12. Mladi se mogu zaraziti

Unatoč činjenici da je više oboljelih u starijoj životnoj dobi, i mladi ljudi su u riziku od zaraze. Najmlađa zaražena bila je beba u Kini koja se rodila 2. veljače. Samo 30 sati nakon poroda nalazi su bili pozitivni na korona virus.

Ljudi starije životne dobi i oni s prethodnim medicinskim dijagnozama poput astme, dijabetesa i bolesti srca su u rizičnoj skupini. Zato WHO poziva sve ljude na zaštitne mjere kako bi izbjegli zarazu, a to uključuje redovito pranje ruku i dobru higijenu.

13. Antibiotici ne liječe korona virus

Korona virus nije bakterija i stoga antibiotici neće djelovati na njega. Oni djeluju samo protiv bakterijskih infekcija.

– Ako ste hospitalizirani zbog korona virusa i primate antibiotike, to je stoga što liječnici žele spriječiti dodatnu infekciju bakterijama – navodi WHO.

Ne postoji terapija ni lijek kojim se može spriječiti ili liječiti novi korona virus. To nije neuobičajeno jer i većina drugih infekcija koronom, poput obične prehlade, nemaju specifičnog lijeka i oboljeli jednostavno moraju čekati da prođe. Liječenje je simptomatsko, a to znači da olakšava postojeće simptome.

Što znamo o virusu?

Riječ je o zarazi kapljičnim putem pa se drugi ljudi mogu zaraziti ako oboljeli u njihovoj blizini kašlje ili kiše. Više od 1380 ljudi do sad je umrlo zbog korona virusa, a više od 64.400 je zaraženih u najmanje 28 država. No stručnjaci pretpostavljaju da je broj zaraženih samo u Wuhanu oko 350.000 ljudi, a smatra se da na 100 oboljelih umre dvoje ljudi.

Investigations on coronavirus at the Charité Berlin | Autor: Christophe Gateau/DPA/PIXSELL
Foto: Christophe Gateau/DPA/PIXSELL

Što je korona virus?

Riječ je o tipu virusa koji uzrokuju bolest kod ljudi i životinja. Virusi se u stanicama domaćina množe i ometaju normalne tjelesne funkcije. Korona virusi dobili su ime po latinskoj riječi Corona, što znači kruna. Razlog je što vizualno imaju šiljastu ovojnicu koja nalikuje kraljevskoj kruni.

Virus iz Wuhana do sad nije bio poznat čovječanstvu. Dobio je službeni stručni naziv SARS-CoV-2 te označava kraticu za “Severe Acute Respiratory Syndrome coronavirus 2” – teški akutni respiratorni sindrom korona virus 2. Bolest su nazvali COVID -19, a to označava riječi “coronavirus disease 2019”, tj. bolest korona virusa 2019. Znanstvenici kažu da je bolest ubila svakog 50. oboljelog od početka epidemije u prosincu. Dr. Helena Maier iz Instituta Pirbright kaže da su korona virusi srodni virusi koji napadaju više vrsta, uključujući ljude, stoku, svinje, piliće, pse, mačke i divlje životinje.

Foto: Getty

– Dok nismo identificirali ovaj novi virus, znali smo za šest vrsta korona virusa koji su se mogli prenijeti na ljude. Od toga, njih četiri rezultira blagom infekcijom nalik prehladi, a od 2002. godine pojavila su se dva nova korona virusa koja mogu izazvati teška oboljenja. To su SARS i MERS – pojasnila je dodajući kako je poznati da korona virusi mogu prelaziti s jedne vrste na drugu te da se upravo to zbilo kod SARS-a i MERS-a,kao i kod novog korona virusa. U pokrajini Wuhan u Kini živi oko 11 milijuna ljudi, a ondje su se u prosincu pojavili prvi oboljeli.

Odakle virus dolazi?

Znanstvenici vjeruju kako je virus sigurno došao sa šišmiša, a prvi oboljeli su ljudi koji su radili na lokalnoj tržnici u Wuhanu ili su ondje kupovali. Tržnica je od tada zatvorena, Iako ondje pretežno prodaju morske plodove, trgovci nude i druge žive ili mrtve životinje uključujući mladunčad vuka, salamandere, zmije, paunove, zamorce i meso deve.

Tržnica u Wuhanu | Autor: Twitter
Foto: Twitter

Studija znanstvenika u Wuhanu koju su objavili početkom veljače ove godine otkriva da se genetski kod virusa poklapa u 96 posto poveznica sa korona virusom šišmiša. No na tržnici nisu u to vrijeme prodavali puno šišmiša, pa znanstvenici misle kako je postojala životinja koja se zarazila od šišmiša, a zatim prenijela virus na čovjeka. No još ne znaju koja to životinja bila.

Dr. Michael Skinner virolog je u londonskom Imperial College i nije sudjelovao u istraživanjima, no smatra kako virus definitivno dolazi od šišmiša.

– Još ne znamo sa sigurnošću je li postojala druga vrsta životinje koju su donijeli na tržnicu, ni koja bi to vrsta mogla biti – kazao je.

Žrtava je relativno malo. Zašto zabrinutost?

Stručnjaci kažu da je međunarodna zajednica vrlo zabrinuta zbog virusa zato što se o njemu zna vrlo malo, a brzo se širi. Sličan je SARS-u koji je zarazio oko 8000 ljudi, a ubio je njih 800 u Aziji. On je također korona virus koji napada ljudska pluća. Dodatni razlog za zabrinutost je i činjenica da nitko nema imunitet na taj virus budući da se ljudski organizam s njim još nije susreo. To znači da potencijalno može napraviti više štete nego uobičajeni virusi popt gripe ili prehlade.

– Kod većine sezonskih virusa smrtnost je manja od jedan na 1000 oboljelih. Kod ovog virusa ne razumijemo spektar smrtnosti, no postoji opasnost da je ona veća i od dva posto – tvrdi dr Peter Horby sa Sveučilišta u Oxfordu. Ukoliko je smrtnost oko dva posto, to znači da da bi na 100 oboljelih umrlo dvoje ljudi. Dr. Horby dodaje da se nada kako je riječ ipak o nižem postotku.

– Ovaj postotak je usporediv s pandemijom Španjolske gripe iz 1918. godine pa je riječ o globalno velikom problemu – kazao je.

Kako se virus širi?

Riječ je o vrlo zaraznoj bolesti koja se širi kapljičnim putem, a to znači da je dovoljno da oboljeli kašlje ili kiše. Dodatno, može se širiti i prije pojave simptoma kod oboljelog. Vjeruje se da se širi kroz slinu, pa čak i suze. Stoga je opasan bliski kontakt koji uključuje boravak kraj oboljelog, poljubac te dijeljenje pribora za jelo.

Isprva se mislilo da je riječ o zarazi koja se odnosi samo na ljude s tržnice u Wuhanu, no ubrzo se bolest proširila i dalje, na ljude koji nikad nisu bili ondje. Sad postoje dokazi da se bolest širi i iz treće ruke, s oboljelog na drugog čovjeka, pa s njega na trećeg čovjeka.

Foto: Reuters

Koji su simptomi?

Period inkubacije može potrajati do 14 dana do pojave prvih simptoma. Bolest uključuje simptome poput curenja nosa, kašlja, grlobolje i visoke temperature. Najmanje 97 posto pacijenata će se oporaviti bez medicinke skrbi. Kod male grupe oboljelih, uglavnom starijih ljudi ili onih s medicinskim problemima od ranije, bolest vodi do opasne upale pluća. Upala pluća označava stanje u kojem pluća oteknu i pune se tekućinom što otežava disanje, a ukoliko se ne liječi, može rezultirati smrću zbog gušenja.

Što genetski testovi otkrivaju o virusu?

Kineski znanstvenici su otkrili genetske sekvence virusa i podijelili ih sa stručnjacima diljem svijeta kako bi otkrili na koji način liječiti bolest. Ustanovili su da se korona virus neznačajno promijenio niti mutirao tijekom rane faze širenja bolesti. No direktor kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, Gao FU, ustvrdio je kako se virus prilagođava i mutira kako se širi čovječanstvom.

To znači da bi istraživanje i kontrola virusa mogli biti vrlo otežani jer virus može izgledati drukčije svaki put kad ga znanstvenici budu analizirali. Više studija moglo bi pokazati je li virus najprije zarazio manji broj ljudi, a zatim se prilagodio i proširio, ili postoje različite verzije virusa koja dolaze od životinja, a razvijale su se zasebno.

Foto: Reuters

Koliko je opasan virus?

Dosadašnji broj umrlih od 1383 ljudi te najmanje 64.400 zaraženih statistički nosi podatak da je smrtnost oko dva posto. To je slično kao kod Španjolske gripe iz 2018. godine koja je ubila oko 50 milijuna ljudi. No stručnjaci ističu kako je broj zaraženih vjerojatno veći, pa je zbog toga i stopa smrtnosti ipak niža. Zdravstvenu pomoć će potražiti samo oni s teškim simptomima, pa statistika bilježi samo takve slučajeve.

Može li se izliječiti?

COVID – 19 trenutačno nema lijeka niti je pod kontrolom. Antibiotici ne djeluju protiv virusa, a antiviralni lijekovi za taj soj virusa još nisu razvijeni. Za to trebaju godine rada i istraživanja. Ne postoje ni cjepiva protiv korona virusa.

Za sad zdravstveni djelatnici diljem svijeta pokušavaju spriječiti širenje zaraze skrbeći o oboljelima u karantenama. Zračne luke i željeznice posjećuju liječnici i epidemiolozi kako bi provjerili stanje putnika, te imaju termalne kamere kako bi provjerili tko ima povišenu tjelesnu temperaturu.

Je li ovo epidemija ili pandemija?

Kad se zaraza ograniči na samo jednu regiju ili samo jednu državu, govorimo o epidemiji. Iako se proširila i drugim državama, zarazu korona virusom još nisu proglasili pandemijom koju Svjetska zdravstvena organizacija klasificira kao “novu bolest koja se proširila svijetom”.

– Za sad nemamo pandemiju. U fazi smo kad imamo epidemiju na više lokacija te je pokušavamo suzbiti na tim lokacijama – kazala je dr. Sylvie Briand iz WHOA-a pojašnjavajući kako se zaraza nije aktivno počela širiti po svijetu.

Izvor:24sata.hr

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

Hrvatska krajem ožujka igra u Kataru protiv Švicarske i Portugala

Read Next

Evo što, uistinu, predviđa HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona

Follow On Instagram