<

MARTIN RAGUŽ : “MORAMO SE POČETI BAVIT EGZISTENCIJALNIM PITANJIMA”

Intervju Martin Raguža za RadioSarajevo.ba prenosimo u cjelosti.

Radiosarajevo.ba: Zašto ste se kandidirali?

IMG_2961Martin Raguž: Moja kandidatura za člana Predsjedništva BiH uslijedila je nakon zaista izvanredne stranačke Konvencije i plebiscitarnog zahtjeva da se kandidiram za tu funkciju.

Došla je, rekao bih, u zreloj političkoj i životnoj dobi, motivirana ne pozicijskom i pragmatičnom dimenzijom, nego suštinskom potrebom za mijenjanje negativne političke slike užasno teške političke, institucionalne, socijalne, ekonomske, financijske i moralne krize u kojoj se našla Bosna i Hercegovina i potrebom da se to stanje mijenja.

Predsjedništvo BiH je kolektivni šef države i sigurno je da bi izborom za člana Predsjedništva BiH ustvari dobila jednu realnu mogućnost da se ova temeljna politička pitanja i stavovi za koje se zalažemo kao stranka i ja osobno, valoriziraju kroz najznačajniju instituciju u zemlji  i da se otvori jedna nova stranica u političkim odnosima uopće u BiH.

Znači, motivi su apsolutno politički, ne pozicijski, ne karijerni, nego suštinski uslijedili su nakon sondiranja i raspoloženja javnosti i potencijalne potpore koju imam u ovoj priči. Moja spremnost ide, rekao bih, do krajnjih granica da se ne pomirimo sa aktualnim stanjem, konzerviranjem statusa quo i da se jednostavno ne pomirimo sa pristupom da je u ovoj zemlji nemoguća stabilnost, odnosno da je njen europski put neupitan.

Počevši od sebe, smatram da Predsjedništvo BiH može biti katalizator i inicijator tih promjena, od jednog novog pristupa komunikaciji s javnošću, ali sa institucijama, Parlamentom, Vijećem ministara, susjedima i sa ključnim multilateralnim organizacijama iz EU do prijateljskih zemalja, pokrenuti pozitivne procese za ovu zemlju i zaustaviti ovu jednu, zaista negativnu silaznu putanju i rekao bih, doista slobodan pad u kojem se zemlja nalazi.

Radiosarajevo.ba: Kakav je, po Vašem mišljenju, značaj te funkcije?

Martin Raguž: Značaj ove funkcije po mom osobnom sudu nije dovoljno valoriziran, niti institucionalno niti po kapacitetu niti u percepciji javnosti niti u značaju za državu. Predsjedništvo BiH kao kolektivni šef države po Ustavu, odnosno Anexu IV, ima značajne funkcije i kompetencije, prvenstveno u smislu vođenja vanjske politike koja je po meni u strateškom smislu podcjenjena, njezin značaj je podcjenjen u smislu mogućnosti koje se otvaraju kroz jednu konstruktivnu i strateški odgovorno vođenje vanjske politike za samu zemlju, pokretanje njenih resursa, njenu komunikaciju i interakciju sa okruženjem, sa važnim elementima, kako  u regionalnom tako i u globalnom smislu. Vanjska politika je apsolutno jedan od najvažnijih instrumenata u vođenju države.

Druga stvar je sigurnosna –  sigurnosni element, gdje Predsjedništvo BiH ima tu odogovrnost za obranu i sigurnost zemlje koja također nije beznačajna u smislu svega onog što se dešavlao u različitima ciklusima, kako u ranijoj tako i u novijoj povijesti BiH. Značaj pokretanja BiH ka svim najznačajnijim sigurnosnim integracijama, prvenstveno prema NATO-u, koji je od izuzetnog, rekao bih, krucijalnog značaja za ostvarvanja stabilnosti kao temlja za početak ozbiljnih reformi u BiH.

Zatim,  Predsjedništvo BiH sigurno ima taj potencijal da u inicijativnoj fazi uspostave vlasti kroz imenovanje mandatara za sastav Vijeća ministara kroz kriterije i kroz imenovanje te osobe pokaže jedan novi pristup kompentitivmosti u izboru ključnih ljudi u državi na način da to budu osobe koje mogu integrirati i povezivati, a ne dalje konfrontirati i manipulirati stavove.

Predlaganje proračuna na godišnjoj razini je nadležnost Predsjedništva BiH, koja nije dovoljno korištena do sada kao instrument utjecaja na određene strateške stvari u financijskom, kao i u ukupnom gospodarskom i socijalnom smislu.

Zatim ta nužnost nove političke kulture i dijaloga, kao i afirmacije ne samo te institucije nego jedne nove dimenzije unutarnjih odnosa u BiH treba da počne u Predsjedništvu vezi simboličkih pozitivnih poruka koje treba slijediti, kako se može i treba živjeti u jednom pozitivnom ozračju, sa pozitivnim porukama, sa uvažavanjem drugog, ne prebacivajući odgovornost uvijek na druge, ne manipulirajući općim i nacionalnim ili nekim drugim ciljevima i sa spremnošću na dijalog i kompromis kao vrijednosti, a ne slabost, jer nažalost, ovdje na Balkanu se dogovor i kompromis žele stalno tretirati kao slabost, a ne kao istinski način uvažavanja i rješavanja najvažnijih pitanja. Smatram da Predsjedništvo BiH izborom ljudi koji mogu imati i kompetenciju i kredibilitet i spremnost da na ovaj način komuniciriaju može potpuno dati jednu novu dimenziju ukupnim odnosima u BiH i to je jedan od najvažnijih prioriteta na koje ću ukazivati u ovoj kampanji za izbor članova Predsjedništva BiH.

Radiosarajevo.ba: Prioriteti vašeg biračkog tijela?

Martin Raguž: Apsolutni prioritet jeste zaustavljanje ove silazne putanje i zaustavljanje duboke krize i agonije u kojoj se nalazi naša zemlja.

Europa je došla na granice BiH, europski pristup, koji nema alternativu, je krucijalan za rješavanje najvećih izazova.

Zatim, tu je i ustavna reforma koja mora riješiti i otvorena nacionalna pitanja, koja mora stabilizirati odnose u zemlji i izbjeći zamku dvojakih standarda, otklanjana diskriminacije – što nam je i presuda EU suda potvrdila sve do balansa između nacionalnih i individualnih ljuskih prava.

Pokretanje resursa u ovoj zemlji, koji su blokirani i gdje ljudi ne mogu živjeti od svog rada, dok stopa nezaposlenosti se svakodnevno spovećava. U BiH je preko 600 tisuća nezaposlenih, od čega je preko 65 posto mladih. Otvaranje novih radnih mjesta je prioritet kako bi se zaustavili egzodusi,  stalne migracije i odlasci ljudi sa ovih prostora. Vrijeme je da iskoristimo sve prirodne potencijale i resurse koje nam naša zemlja pruža kako bi izgradili bolju i sretniju budućnost za sve. Ova zemlja i ljudi to zaslužuju! Mi intenzivno radimo na tome i u tom smislu HDZ 1990 postaje brand i puno mladih ljudi to prepoznaje.

Radiosarajevo.ba: Živimo u društvu koje je stvorilo kastu političara. Biti političar u BiH, koliko je ta funkcija precijenjena?

Martin Raguž: Sigurno je kako postoji snažna politizacija svih odnosa u bh. društvu. Bez obzira na sve negativne implikacije, rekao bih, jedne kancerogene političke strukture koja se razvila negativnim raspletima od ratnog stanja do danas i dalje smatram kako fokus treba biti na politici i na ozdravljenju političkih odnosa u BiH, jer bez ozdravljenja u političkom smislu je nemoguće očekivati bilo kakvu drugu dimenziju ozdravljenja, niti gospodarsku, socijalnu, financijsku, perspektivnu, integracijsku. Smatram da je najveći prioritet političara preuzimanje odgovornosti za jednu novu političku kulturu i vraćanje povjerenja birača u politiku i institucije, jer bez vraćanja povjerenja imat ćemo jedan začarani krug bez odgovornosti gdje će se stvarati slika da su svi isti i da je nemoguće bilo šta ozbiljno riješiti, a to je ono najgore što se jednoj zemlji može desiti.

Po definiciji, politika je umjetnost mogućeg, ali je isto tako i profesija kojoj treba dignitetet i kredibilitet i koju treba časno i odgovorno obnašati kao i sve druge profesije. Politika i političari moraju biti izloženi stručnom i nevladinom monitoringu, kao i utjecaju javnosti gdje će se moći profilirati kroz kvalitetu programa i načina na koji se ti programi ostvaruju. Ovo je važno pitanje i mi smo mu duboko posvećeni jer želimo stvoriti jednu novu političku generaciju koja će biti bolja od ovih postojećih i koja će otvoriti pravo na jednu legitimnu političku utakmicu u smislu da ljudi koji vjeruju da imaju viziju, program i ideje, mogu se  slobodno kandidirati, izložiti se dakle, sudu javnosti i ocjeni birača i da to bude način jednog novog političkog života kao što je u suvremenim demokratskim sustavima i društvima.

Istina je, dakle, da opći sud i ocjena o načinu političkog djelovanja u BiH jeste da su se političari na izvjestan način “odnarodili”, odnosno da  politika nije u funkciji rješavanja najvažnijih pitanja za običnog čovjeka, građanina ove zemlje. Po meni, ta vrsta ozdravljenja treba krenuti od povratka običnom čovjeku, shvaćanja težine stanja u kojem se čovjek nalazi u ovoj zemlji, pogotovo zarobljenost ovakvom unutarnjom strukturom i političkim odnosima. Kada govorimo o stvarnim, životnim potrebama ljudi u BiH, moramo imati na umu da se ne možemo samo vrtjeti u krugu općih i nacionalnih političkih pitanja, nego ih moramo uskladiti sa ključnim, egzistencijanim pitanjima, pitanjima posla, visine plaće, mirovine, statusa ključnih institucija sustava obrazovanja, policije, zdravstvenih radnika i svih drugih segmenata društva do perpsektive mladih ljudi i njihove mogućnosti da dostojanstveno komuniciraju na tržištu rada.

Ovo je naša vizija, s njom ne kalkuliramo i oko nje nema lažnih kompromisa.

Radiosarajevo.ba/kockice.ba

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

APSCES-POSLJEDICA OŠTEĆENJA TKIVA

Read Next

IV. SUSRET BIVŠIH UČENIKA KŠC-a

Follow On Instagram