FEMINIZAM U JUGOSLAVIJI

U prethodnim člancima iz povijesti pisao sam o nekoliko vrlo zanimljivih činjenica iz naše bogate lokalne povijesti, a za koje većina Zeničana nije čula, ili pak nije raspolagala s dovoljno informacija. No, u ovom članku govorit ću o jednom vrlo zanimljivoj epizodi iz povijesti Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a riječ je o feminizmu.

Na prostorima koji su činili bivšu Jugoslaviju tradicija ženskog organiziranja postoji još od 19.st. Ženski pokret se na jugoslavenskim prostorima razvija se kroz organiziranje ženskih društava vezanih za humanitarni rad i pomaganje siromašnih. U Austro-Ugarskoj Monarhiji je od druge polovine 19.st. aktivno radilo mnogo ženskih društava, u početku organiziranih na nacionalnoj ili konfesionalnoj osnovi. Do Prvog svjetskog rata na cjelokupnom jugoslavenskog prostoru postojala je široka mreža humanitarnih ženskih organizacija koje su međusobno surađivale.

S početkom Drugog svjetskog rata ženske organizacije prestaju s radom, no žene se samoinicijativno okupljaju i uključuju u oslobađanje zemlje. Iz mreže ženskih organizacija koje su formirane u gotovo svim oslobođenim, a djelomično i na neoslobođenim teritorijama, 1942. nastaje Antifašistički front žena (AFŽ).

Antifašističkom frontu žena se zamjerilo što se previše bave politikom, te su zbog toga ukinute na svome Četvrtom kongresu 1953. No, umjesto toga je osnovan Savez ženskih društava s ciljem prosvjećivanja seoske žene.

Plaćeni rad i obrazovanje žena smatrani su kao najvažniji faktori emancipacije žena. koje su dobile pravo učestvovanja na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1945.  Ustavom iz 1964. potvrđena je ravnopravnost žena u svim sferama društvenoga života. Ustavom iz 1974. ženi se garantira  puno pravo na slobodno rađanje, a od 1977. dozvoljen je abortus bez ograničenja do deset tjedana starosti ploda.

Sredina sedamdesetih je vrijeme u kom drugi val feminizma prodire na prostore tadašnje Jugoslavije. Generacija mladih obrazovanih žena iz urbanih centara, kao što su Zagreb i Beograd, činila je jezgro novog feminističkog pokreta ranih sedamdesetih. Ove žene su imale pristup obrazovanju, zaposlenju, ali su iskusile i razliku između proklamirane ravnopravnosti muškaraca i žena i svakodnevnog života: seksizma u privatnoj sferi, na tržištu rada i akademskoj karijeri.

U Portorožu je 1976., u organizaciji Hrvatskog sociološkog društva, održan simpozij o društvenom položaju žene i razvoju obitelji u socijalističkom samoupravnom društvu koji označuje početak prisustva suvremenog feminizma u Jugoslaviji. Ovaj skup se smatra prekretnicom u razvoju feminističkog pokreta u bivšoj Jugoslaviji. Nakon ove konferencije dolazi do osnivanja ženskih društava diljem bivše Jugoslavije.

Od sredine osamdesetih formiraju se i čisto ženske grupe. U Ljubljani, prva ženska grupa LILITH nastaje 1986, a prva lezbejska grupa Lilith LL 1987. Godine 1987. održan je Prvi jugoslavenski feministički skup u Ljubljani, a potom i u Beogradu i Zagrebu. Od devedesetih, ženski pokret je tijesno povezan sa antiratnim. Feministička kritika socijalističkog sistema započeta ’78 nastavljena je kritikom nacionalističih držva koje su na ovim prostorima uspostavljene devedesetih.

Autor: Dragan Vidović, BA povijesti

28

 

 

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

PATRON ŽUPE SVETI ILIJA U ZENICI

Read Next

KINEMATOGRAFIJA U BIH …

Follow On Instagram