Božićno vrijeme i običaji

By

Sveti Stjepan

Spomendan svetog Stjepana Prvomučenika je 26. 12., dan kada
liturgijski proslavljamo mučenika. Nakon božićne idile Isusova rođenja i
velike božićne radosti slavimo prvog mučenika iz povijesti kršćanstva.
Taj dan je prilika za posjete i imendanska slavlja. Svoj imendana slave
svi oni koji nose ime Stjepan, ili muške i ženske izvedenice od tog
imena. Negdje sam pročitao da je u Istri, u Trsteniku bio običaj da se u
to mjesto na spomendan svetog Stjepana dođe jašući na konju ili na
mulama. Običaj je napušten kada je nestalo konja i mula, jer se više
nisu uzgajale.

Blagoslov kuća i obitelji

U većini župa diljem Zagrebačke nadbiskupije na Štefanje počinje
blagoslov kuća i obitelji. A tako je vjerojatno i u drugim biskupijama.
On traje od svetog Stjepana pa sve do sveta Tri Kralja. U nekim velikim,
gradskim župama blagoslov kuća i obitelji traje duže. Blagoslov kuća je
godišnji posjet župnika, obilazak obitelji u jednoj župi. Župnika
obično prate ministranti ili odrasli pratioci. Mnoge su seoske župe
zadržale običaj da uz svećenika idu dva pjevača koja pjevaju na ulazu i
izlazu iz kuće. U župi svetog Vida, Brdovec zovu ih „škropci“, oni koji
su uz svećenika koji škropi, blagoslivlja sa blagoslovljenom vodom kuću i
članove obitelji. Zato je poželjno da na okupu bude cijela obitelj. Na
stolu obitelji koja prima blagoslov je uobičajeno je da bude križ,
zapaljena svijeća, blagoslovljena voda i Biblija. Nekada je svećenik,
ili jedan od pratioca pisao gredom na vratima godinu i početna slova
imena triju kraljeva. 19 G+M+B 84. Taj spomen na blagoslov kuće pisan je
kredom, a značio je da je kuća blagoslovljena 1984. godine. U naše
vrijeme ne piše se više kredom, nego se ostavljaju naljepnice za vrata.

Dan sv. Ivana 27.12.

Na Januševo, na spomendan svetog Ivana Evanđeliste u vinorodnim
krajevima, pod svetom misom se blagoslivlja vino kojeg vjernici donesu u
molim bočicama.

Nevina dječica 28.12.

Nevina dječica se kalendarski slave 28. prosinca. Crkva se taj dan
spominje djece koja su nevina pobijena sa željom Heroda da se na taj
način pobivši malu djecu „ riješi“ Isusa. U nekim krajevima Lijepe naše
taj dan zovu Šibarje ili Šibalice. U Podravini, kraj Pitomače, u župi
svetog Franje Ksaverskog, Kozarevac i susjednim župama dekanata je
sačuvan običaj šibanja. Tako su moji ministranti svojevremeno na moje
čuđenje, jer to nisam znao, prateći me na blagoslovu kuća i obitelji
šibali školsku djecu po kućama. Uživali su u tome. U Sinjskoj krajini na
Nevinu dječicu roditelji lagano, nježno šibaju svoju djecu, a potom ih
daruju suhim voćem i slatkišima.

Stara i Nova Godina

Na Silvestrovo, Silvestar papa 31. 12. je zadnji dan u građanskoj
godini. U ranom srednjem vijeku Nova Godina je počinjala na Božić, a u
novije vrijeme Stara godina završava 31. 12., a Nova Godina započinje 1.
siječnja. Ono što je hvale vrijedno na Staru godinu jest pružena
mogućnost od Crkve da svatko u svojoj župi može sudjelovati u Misi
Zahvalnici za sve dobro koje je proživljeno u tekućoj Godini. Misa
Zahvalnica se obično slavi u 18,00 sati, kako bi svi oni koji se
spremaju za doček Nove Godine mogli pripremiti.  Nova Godina je ujedno i
 svjetski dan mira, prilika za novi i bolji, duhovno – vjernički
početak novog brojanja dana i godine.

Bogojavljenje – Sveta Tri Kralja, 6. siječnja

Bogojavljenje se još u teologiji naziva „teofanija“, objava,
objavljivanje Isusa Krista trim kraljevima koji su došli sa Istoka u
grad Betlehem prateći zvijezdu repaticu. Došli su mu se pokloniti i
predati darove. Blagdan Sveta Tri Kralja pokazuje Isusovu božansko
univerzalnu pripadnost svim narodima svijeta. Na Tri Kralja se na
početku mise uz molitvu litanija Svih Svetih blagoslivlja Trikraljska
voda. Mole se litanije, blagoslovna molitva nad vodom u koju se stavlja
sol da je čuva od pokvarljivosti.  Blagoslovljena voda tijekom
liturgijske godine služi za krštenje novokrštenika, male djece, a
vjernici je mogu koristiti za blagoslov polja, vinograda i svega onoga
što žele blagoslivljati. Tri Kralja se liturgijski slave 6. siječnja.
Tada službeno završava božićno vrijeme, i već drugi dan počinje vrijeme
kroz godinu. Obično na sveta Tri Kralja, ili dan prije završava
blagoslov domova i obitelji. Sa borova u crkvi i po obiteljskim kućama
skida se nakit,  borovi „ odlaze u prošlost“, a tako i božićne jaslice. U
sjeverozapadnim krajevima Hrvatske, u okolici Zagreba, jednom dijelu
Zagorja i okolice Bjelovara u grupama po tri dječaka u predvečerje
obilaze kuće i pjevaju.  „ Betlemehari  sa zvijezdom od kartona, koja je
na štapu pjevaju pod prozorom ili pred kućnim vratima: „ O sveta tri
kralja o blažen vaš dan, kad Sveti Kralj Mladi bil s neba poslan.“
 Ljudi ih obično nakon otpjevane pjesme daruju sa novcem i drugim
darovima.

Predbožićno vrijeme, vrijeme došašća i božićno vrijeme je sigurno
najljepše vrijeme u crkveno liturgijskoj godini. To je vrijeme
sabranosti, mira, darivanja i razmišljanja nad stvarnošću da je rođen u
Betlehemu Bog ( Božić-mali Bog). Zornice i božićna ispovijed su
mogućnost za dobru duhovnu obnovu pojedinca i obitelji. Božićne jaslice
su fantastična prigoda za roditelje sa malom djecom da zastanu pred
jaslicama i kroz razgovor učine prvu katehezu o Isusovom rođenju.
Pjevanje lijepih hrvatskih božićnih pjesama za koje se ne znaju autori a
vrlo su lijepe, podižu „ duhovni adrenalin“ u svakom čovjeku, donose
radost ljudskog postojanja i vjerovanja. Lijepi običaji diljem Lijepe
naše vezani uz Božić potvrda su da su Hrvati imali svoju kršćansku
kulturu stoljećima. Sve te običaje je vrijedno njegovati i sačuvati, jer
su specifično samo naši. Ali nikako i nikada se ne smije smetnuti s uma
da je Božić više od običaja, više od ispunjenog obiteljskog stola i
raznih poklona i delicija. Dobro je darivati i stavljati pod bor darove.
Ali je još više vrijedno da sami sebe stavimo u božićnu molitvenu
stvarnost i duhovna promišljanja koja nas molitveno dovode malenom
Isusu. Isus i betlehemske jaslice nam puno toga poručuju u našem životu.
Siromaštvo, daljina od vlastitog doma, druženje sa priprostim ljudima
nije prokletstvo, nego blagoslov Boga i božićne noći. Neka nas ovaj
Božić povede u duhovne dubine Božje riječi i njegova zemaljskog rođenja.
Budimo jedni drugima radost i dar evanđeoskih vrijednosti svojim
osobnim vjerničkim svjedočanstvom.

vlč. Vladimir Trkmić

You may also like

Hot News