MARTENS: Kada bi Hrvati mogli birati svog predstavnika u Predsjedništvo to ne bi oslabilo već ojačalo BiH

By

Izjava novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da Hrvatima u BiH predstavnike ne smiju birati Bošnjaci i da je Željko Komšić izabran bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH su snažno odjeknule u regiji. Bh. Hrvati su pomislili ‘evo ga, konačno jedan zapadni diplomat koji razumije situaciju u BiH’ dok su ga bošnjački političari mahom napadali.

-Činjenica je da Komšić nije izabran hrvatskim glasovima. Činjenica je da su Komšića izabrali Bošnjaci i oni koji sebe vide i definiraju Bosancima. Nisi hrvatski nacionalist ako to kažeš. I sigurno neću tvrditi da samo kandidat iz HDZ -a može biti “pravi” Hrvat – to je besmislica. Ali to što je Schmidt izjavio, nije protiv ‘građanske države’, naprotiv. Kada sam nedavno radio intervju s Goranom Grlićem Radmanom, ministrom vanjskih poslova Hrvatske, on je za FAZ rekao nekoliko važnih stvari. Između ostalog i ovaj dio oko Komšića, izjavio je Michael Martens, pisac i novinar uglednog njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

Schmidt je, kazao je Martens u intervju za portal Dnevnik.ba, kako mu se čini da je Schmidt ustvari ponovio Grlićeve riječi iz intervjua za FAZ.

-Grlić – Radman je u tom intervju dao jedan primjer kojeg Nijemci mogu razumjeti: zamislite da u Bundesratu, Bavarska ima pravo glasati za Berlin i da, 12 milijuna Bavarca izabere predstavnike onima u Berlinu kojih je 4 milijuna i da pritom, predstavnici koje su Bavarci nametnuli Berlinu, govore da oni rade za njih. U takvim situacijama postavlja se pitanje: što to znači za stabilnost i prihvaćanje multi-etničkih političkih entiteta, ako se znatan dio stanovništva ne osjeća zastupljeno i predstavljeno? Tko će onda nositi taj entitet pod takvim uvjetima, tko se s time može identificirati? Iznoseći činjenicu da je Komšić nije izabran glasovima Hrvata, Schmidt je samo rekao “dva i dva su četiri”, kazao je Martens.

Ugledni njemački novinar i pisac smatra kako je nacionalna kategorija u BiH važna za mnoge ljude koji žive u BiH.

-Ako će se to ignorirati, ne može se razumjeti BiH. Često se BiH tretira drugačije od drugih europskih zemalja. Nakon izbora u BiH, ponekad je potrebno dugo vremena da se formira vlast, ali to je čest slučaj u višenacionalnim zemljama. U Belgiji, također, taj proces jako drugo traje; u složenim državama u kojima živi nekoliko naroda, normalno je da se koalicije dugo sastavljaju, da se dugo traže potencijalni partneri. S tim što u Belgiji nitko ne poziva da se neko rješenje nametne izvana, kao od nekakvog visokog predstavnika. BiH se predstavlja kao neka zemlja trećeg svijeta u kojoj bi izbio rat da nema OHR-a. To jednostavno nije točno, smatra Martens.

Martens je kazao kako ljudi koji prate pseudograđanski narativ o BiH su puni sebe jer taj narativ gotovo nikada nije bio kritiziran ili doveden u pitanje.

-Nedavno sam u FAZ-u objavio tekst koji se temelji na intervju sa Srđanom Blagovčaninom, predsjednikom Upravnog odbora Transparency Internationala BiH. Zaključak je, za kojeg mi je Blagovčanin dao dobre razloge i činjenice, da OHR u BiH nije dio rješenja, nego dio problema. Zatim sam u FAZ-u objavio intervju s Goranom Grlićem-Radmanom. Ubrzo sam primio vrlo ostrašćeno pismo jedne čitateljice, koja ranije dugo radila u Sarajevu, da podržavam apartheid, hrvatski separatizam u BiH, navijam za Dragana Čovića. Bila je vrlo emotivna, bijesna, branila je OHR koji je, prema njezinim riječima, “važan korektiv u sferi koja se godinama radikalizirala”. Pitao sam se, misli li možda na Raqqu ili Kabul, ali ne, mislila je na Sarajevo. Napala me da koristim vlastiti i utjecaj FAZ-a za hrvatsku propagandu. Bila je ljuta jer se zapadni medij usudio preispitati njezin narativ o BiH. Nemojte me krivo shvatiti: nisam obožavatelj Dragana Čovića. Moj posao je politička analiza, dajem pravo da mogu pogriješiti, ali onda trebamo razgovarati, raspravljati, debatirati. Ono što ne prihvaćam je to što pristaše starog glavnog toka u BiH, jednostavno, pokušavaju izbjeći bilo kakvu raspravu, kaže Martens i dodaje:

-Kada se zapadni autsadjer poput mene, usudi u pitanje dovesti aksiome ‘bosanske’ rasprave, neki ljudi vrlo često reagiraju iznenađujuće agresivno jer nisu naviknuli biti osporavani. Stava sam da se u BiH o nekim stvarima uopće ne raspravlja. Jedna od tih tema je Srebrenica, srpski genocid nad Bošnjacima. Ali potrebno je raspravljati o drugim pitanja radi BiH. Jedno od tih pitanja je i ono koje je hrvatski ministar vansjkih poslova pokrenuo u FAZ-u, a koje je gospodin Schmidt ponovio na konferenciji. Prema mojim informacijama, o ovom pitanju doista se raspravlja među zapadnim diplomatama u Sarajevu. Isto sam čuo i iz Berlina. Tamo su se, u uskom krugu ljudi koje zanima BiH, čuli argumenti hrvatskog ministra vanjskih poslova. To dijelom, naravno, nema veze sa samim argumentima, već s činjenicom da je Hrvatska članica EU. EU bi bilo teško podržati politiku u BiH koja se kosi s linijom njezine jedine članice s izravnom granicom prema toj zemlji, smatra Martens.

Kada bi se Izborni zakon izmijenio tako da Hrvati mogu birati svoje predstavnike u vlasti, ne bi oslabili BiH kao državu, nego bi je ojačali, uvjeren je novinar FAZ-a.

-To nije projekt protiv BiH. Vidim da se, u tom kontekstu, spominje ‘tiranija manjine’ kada se gledaju zahtjevi Hrvata. Ovo je način razmišljanja političara poput Erdogana: “Imam većinu, pa mogu raditi što god želim.” Ali u demokraciji i pravnoj državi, većina je samo jedan od nekoliko čimbenika koji bi trebali oblikovati političku stvarnost, kazao je Martens.

Martens je u intervju za Dnevnik.ba iznio svoje mišljenje i o bivšem visokom predstavniku Valentinu Inzku.

Valentin Inzko redovito je opisivao BiH u vrlo negativnom svjetlu kada je podnosio izvještaj Vijeću sigurnosti u New Yorku. S gledišta OHR-a, to je razumljivo. Ako želiš ostati u BiH, moraš slikati bosansku stvarnost što je moguće crnijom. No, odgovara li to stvarnosti? Tko zna koliko potencijalnih investitora nije došlo u BiH zbog negativne propagande o BiH od strane visokog predstavnika i drugih stranaca iz OHR -a? Uvijek tvrde da bi sutra u BiH mogao izbiti još jedan rat, zbog čega OHR mora ostati. Preuveličavanjem problema s kojima se BiH suočava i crtanjem sumorne slike, oni nastoje osigurati svoj nastavak postojanja, kazao je./HMS/

Leave a Comment

Your email address will not be published.

You may also like

Hot News