4. veljače sveta Veronika – pročitajte koja je veza između svete Veronike, velikog Dantea i Hrvata

Sveta Veronika (Veronica, Berenice), pobožna žena iz Jeruzalema (po nekima iz Cezareje), prema predaji je na putu prema Kalvariji hrabro pristupila Isusu i obrisala svojim rupcem krv, znoj i pljuvačku s njegova lica. Za nagradu joj je Gospodin uzvratio svojim likom utisnutim na platnu. Iako nije zabilježen u evanđeljima, taj događaj se spominje kao šesta postaja pobožnosti križnoga puta. U Jeruzalemu, odakle i potječe pobožnost križnog puta, raširena zaslugom franjevačkih propovjednika u XVII. stoljeću, pokazuje se i kuća koju legenda pripisuje pobožnoj Veroniki.

Sveta Veronika pokopana je u stolnoj crkvi svih katolika – Svetom Petru u Rimu. Njezin grob se nalazi upravo pored groba apostolskog prvaka svetog Petra i njegovog brata svetog Andrije. Tako je ta pobožna i hrabra žena dobila grob i  trajni spomen u središnjoj kršćanskoj crkvi svijeta. Mnogi hodočasnici dolaze se pokloniti ženi koja se nije uplašila silnika i pružila Isusu trenutak utjehe na njegovom putu za Golgotu.

Dante, Sveta Veronika i Hrvati

Veliki Dante je u svojem „Raju“ u XXXI. pjevanju, stihovi 103-108 upravo spomenuo svetu Veroniku i povezao njen lik sa hodočasničkim likom Hrvata koji dolazi na hodočašće u Rim. Sljedeći stihovi opisuju kako Dante ekstazu svog viđenja velikog sveca Bernarda prispodobljuje s ushićenjem pobožnog hodočasnika iz Hrvatske, koji je napokon nakon više mjeseci putovanja u Rim ugledao otisnuće Isusova lica na Veronikonom rupcu koji se čuvao tamo kao relikvija.

U interpretaciji tog mjesta dantisti ističu da je Dante našao uvjerljivu usporednu za svoj rajski zanos u komparaciji sa vjerskim zanosom hodočasnika iz Hrvatske.

Ko onaj koji iz Hrvatske valjda

dolazi našu Veroniku zreti
što je se s davnog ne nasiti glada,

već, dok se vidi, veli u pameti:

‘Gospodine moj Kriste, Bože pravi,

takav li dakle bješe lik tvoj sveti?’,

takav bjeh kad mi živa skrb se javi

onoga što je znao da se vine

mislima s ovog svijeta k onoj slavi.

(prijevod Mate Marasa)

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

Šuica: Znamo za političke probleme u BiH i utjecaj Turske i Rusije, Hrvati još nemaju sva prava

Read Next

U odgoju djece opasno je izjednačiti rad i zaradu

Follow On Instagram