<

SVJETSKI DAN PČELA Znate li koliko su i zašto važne?

Svjetski je dan pčela, onih ponekad dosadnih i “opasnih” zujalica. A znate li da bismo bez pčela ubrzo preminuli od gladi? Naime, pretpostavlja se da trećina ukupne hrane za čovječanstvo izravno ovisi o pčelinjem oprašivanju.

U svrhu povećanja osviještenosti o značenju pčela za očuvanje ravnoteže u prirodi i opstanak cjelokupnog čovječanstva, Ujedinjeni narodi su 2017. godine, na inicijativu Republike Slovenije, 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela. Ovogodišnje je geslo “Angažiraj se za pčele”.

Svjetskim danom pčela želi se svjetsku javnost upozoriti na značenje pčela i divljih oprašivača te zajedničkim naporima država na međunarodnoj razini doprinijeti njihovoj zaštiti, ali i rješavanju globalnih problema. To se može dogoditi prelaskom na održivu poljoprivredu, a moglo bi dovesti do iskorjenjivanja siromaštva i gladi u državama u razvoju.

Značenje pčela i oprašivača općenito

Pčele su poznate kao neumorne radilice i, zajedno s drugim oprašivačima, čine neizostavnu kariku u prirodi. Neophodne su za održivu poljoprivredu, prehrambenu sigurnost i biotičku raznovrsnost.

Osim pružanja prehrambene sigurnosti i vitalne poljoprivrede (jer svaka treća žlica svjetske hrane ovisi o oprašivanju), pčele i drugi oprašivači su neprocjenjivi i za gospodarstvo i okoliš.

Pčele predstavljaju važan izvor prihoda poljoprivrednicima, posebice manjim poljoprivrednicima i obiteljskim gospodarstvima, prije svega u državama u razvoju. Oprašivanje je vrlo važno i za druge biljke koje se koriste kao biogoriva, vlakna, lijekovi, stočna hrana i građevinski materijali. Na ovaj se način čuvaju i generiraju brojna radna mjesta.

Foto: Pixabay.com

Na našem planetu živi oko 20.000 različitih vrsta pčela, od kojih je najpoznatija medonosna pčela. One su od iznimnog značenja za očuvanje prirodne ravnoteže koju održavaju oprašivanjem biljaka. Osiguravaju križanje nesrodnih biljaka u ekosustavu i brinu za reprodukciju i biotičku raznovrsnost brojnih vrsta uzgojenih i divljih biljaka. Oprašivači su također dobar bioindikator prilika u određenom okolišu. Promatranjem njihovog razvoja i zdravstvenog stanja možemo utvrditi događa li se nešto u okolišu te je li potrebno poduzeti određene mjere. U zadnje vrijeme pčele su sve ugroženija vrsta.

Ugroženost pčela i oprašivača

Studije svjetski priznatih organizacija, Ujedinjenih naroda i Svjetskog saveza za zaštitu prirode, ukazuju na smanjivanje populacije pčela, ali i drugih oprašivača. Tome pridonose brojni čimbenici koji su posljedica ljudskih aktivnosti, primjerice intenzivna poljoprivreda, široko i prekomjerno korištenje pesticida te onečišćenje. Pčele ugrožavaju i štetočine i bolesti. Njihov životni prostor se smanjuje zbog neprestanog rasta svjetskog stanovništva. Život i razvoj pčela ugrožavaju također i klimatske promjene. Pčele i drugi oprašivači od ključnog su značaja za globalni lanac ishrane. One ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego i obavljaju ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara, procijenila je Međuvladina znanstveno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekosustava (IPBES).

Središnja tema ovogodišnjeg obilježavanja su “Oprašivači i stvaranje uvjeta za razvoj žena pčelarica na ruralnim područjima”

Poticanjem održive poljoprivrede i pčelarstva, stručnom edukacijom pčelara, prilagođavanjem pristupa i tehnologije pčelarstvu te sadnjom mednih biljaka koje su otpornije na promjenjivu klimu, doprinosimo ublaženju i prilagođavanju pčelarstva klimatskim promjenama.

Pčelarstvo u Hrvatskoj

Državni zavod za statistiku pripremio je infografiku na kojoj su istaknuli broj košnica te ekološku proizvodnju meda u Hrvatskoj.

Infografika DZS / foto: Državni zavod za statistiku

Pčele su ključni dio mnogih ekosustava i dobar indikator njihova zdravlja.

“Pčelarstvo u Hrvatskoj karakterizira velika raznolikost pčelara (po dobi, obrazovanju, veličini gospodarstva); velik broj raznolikih proizvoda (više vrsta monoflornog i poliflornog meda, pelud, propolis, matična mliječ, matice, paketni rojevi, pčelinji otrov); te različiti oblici ponude na tržištu (na mjestu proizvodnje, tržnicama, malobrojnim specijaliziranim dućanima te u prodaji na veliko otkupljivačima)”, navodi se u nacrtu pčelarskog programa. Podaci iz tog dokumenta pokazuju i da je u protekle tri godine pao broj pčelara i košnica, pala je i proizvodnja meda, a zamijetan je povećan uvoz.

Tijekom protekle tri godine u Hrvatskoj je zamjetan pad broja pčelara i broja košnica – u 2018. u odnosu na 2015. godinu broj pčelara smanjen je za 41,86%, na njih 7.283, a broj košnica za 34,13%, na 372.002.

Pčele su od presudne važnosti / foto: Pixabay.com

Veliki problem u pčelarstvu su i klimatske prilike, a podatci Državnoga hidrometerološkog zavoda ukazuju da su zadnjih godina prisutne ekstremne klimatološke pojave otkada se prate podaci – najsuše godine, najkišovitija ljeta i najtoplije jeseni ikad izmjereni. U takvim uvjetima pčelinje zajednice podložnije su obolijevanju od pčelinjih bolesti. Zbog nesigurnih i nestalnih izvora hrane u prirodi, pčelinje zajednice ne mogu opstati bez intervencije pčelara, a to iziskuje dodatne financijske troškove pčelarima”, upozoravaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Broj oprašivača u Europi u posljednjih je pak 30 godina smanjen za tri četvrtine.

Iako nije potpuno jasno zašto je tome tako, mnogi znanstvenici smatraju da je odlučujući bio rast upotrebe pesticida neonikotinoida. Taj pesticid, koji je u širokoj upotrebi, djeluje na živčani sustav insekata, težinu i reproduktivni sistem. Obično se koristi za prskanje sjemena prije sijanja, ali biljke apsorbiraju manje od 20% kemikalije, a ostalo završi u okolišu.

Od 1850. godine u Europi su istrijebljene 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke.

Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane, pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak prema preokretanju pada populacije pčela u Europi.

Kako se mogu angažirati za pčele?

1. U svrhu ukrašavanja, na balkonima, terasama i na vrtu sadim, odnosno sijem, medonosne biljke.

2. Kod kuće na balkonu, terasi ili na vrtu postavim kutiju za gniježđenje pčela – mogu je kupiti ili izraditi sam.

3. Zalažem se za očuvanje cvjetnih livada s većom raznolikošću biljaka i na livade sijem medonosne biljke.

4. Izbjegavam košnju za vrijeme najvećeg cvjetanja biljaka, a travu kosim u večernjim satima.

5. Pčelarima omogućujem privremen ili stalan smještaj pčelinjaka na poljoprivrednim površinama. Time će pčele imati odgovarajuću pašu, a naše bilje bit će oprašeno i donosit će bogatije plodove.

6. Ukoliko je već potrebno prskanje, koristim pesticide koji nisu štetni za pčele i prskam kad nema vjetra, rano ujutro ili kasno navečer, kad se pčele već povuku u košnice.

7. Prije prskanja pesticidima malčiram cvjetnice u voćnjacima i vinogradima kako nakon prskanja ne bi privlačile pčele.

8. Osvješćujem djecu i mlade ljude o značenju pčela.

9. Med i druge pčelinje proizvode kupujem kod lokalnog pčelara.

10. Moralno podržavam pčelare i sudjelujem u događajima koji podržavaju brigu za pčele./KHM/

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

Četiri pisca istupila iz PEN Centra BiH zbog pisma protiv ‘mise za Bleiburg’

Read Next

Novi edukativni sadržaji na Radimlji

Follow On Instagram