Dusina : 26. godina od strašnog zločina pripadnika Armije BiH nad zeničkim Hrvatima

Nekada životom bogato selo Dusina, danas oslikava tužnu sliku stradanja zeničkih Hrvata.

U organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata HVO HB Busovača u Dusini je u subotu dostojanstveno, s dužnim pijetetom, obilježena 26. godišnjica tragedije i počinjenog zločina nad hrvatskim civilima ovog zaseoka koji teritorijalno pripada Zenici, a gravitira busovačkoj općini.

Tim povodom na spomen obilježju Dusina, slavljena je sveta misa zadušnica koju je predvodio vikar župe sv. Ante Padovanskog u Busovači fra Željko Nikolić. Uz političke dužnosnike, prijatelje i suborace, pripadnike Koordinacije braniteljskih udruga iz Busovače, na svetoj misi zadušnici i polaganju vijenaca prisutni su bili i članovi obitelji ubijenih.

Zločin nad Hrvatima u Dusini počinjen 26. siječnja 1993. godine prvi je masovni zločin tzv. Armije BiH nad Hrvatima u BiH  i  početak agresije tzv. Armije BiH protiv HVO-a u Središnjoj Bosni.

Tog dana su pripadnici 7. muslimanske brdske brigade ubili 10 muškaraca, 9 Hrvata i 1 Srbina iz Zenice koji se sa ženom sklonio kod Hrvata u Dusinu. Hrvatske kuće u selu su u potpunosti opljačkane, uništene i spaljene.

Ubijeni su: Draženko Kegelj, Mladen Kegelj, Niko Kegelj, Stipo Kegelj, Vinko Kegelj, Pero Ljubičić, Augustin Radoš, Franjo Rajić, Zvonko Rajić i Vojo Stanišić. Zvonku Rajiću je nakon ubijanja izvađeno i srce. Akcijom je zapovijedao Šerif Patković za kojeg je Željka Rajić (supruga Zvonka Rajića) kao svjedokinja u Haagu kazala kako se „hvalio da joj je osobno ubio muža“. Tijela ubijenih Hrvata su pokopana 3. veljače 1993. na groblju u Busovači.

Čitanjem dokumenata Haaškog tribunala, koji se odnose na ratna zbivanja u Srednjoj Bosni, uočava se činjenica da se nigdje ne spominje zločin tzv. Armije BiH u selu Dusina, čime se direktno pokušava zloupotrijebiti povijest i početak sukoba u Srednjoj Bosni pripisati Hrvatima. Jasno da povijesne činjenice govore drukčije i da objektivni promatrač događaja u poslijednjem ratu može uočiti strahotu koju su Hrvati srednje Bosne prošli, prvenstveno činjenicu o zločinima tzv. Armije BiH nad Hrvatima. Nažalost, još nitko nije odgovarao.

Zatočeni Hrvati koji su iz  kuće Stipe Kegelja izvedeni i potom strijeljani su: Niko Kegelj (1938.), Vinko Kegelj (1940.), Stipo Kegelj ( 1931.),  Pero Pero Ljubičić, (1922.), Avgustin Radoš (1964.) , Zvonko Rajić, (1954.) Vojislav Stanišić, rođen 1924. godine.

Dvojica Hrvata (od ukupno 9 koliko ih je prozvano da iziđu) preživjeli su strijeljanje, a Zvonku Rajiću, zapovjedniku HVO-a u Dusini izvađeno je srce.

kamenjar.com/ kockice.ba




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *