26. godišnjica zločina u Čuklama, Krpeljićima i Maljinama

Muslimanske snage su u hrvatskom selu Čukle tog 8. lipnja 1993. ubile 9 civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO-a.

Žrtve su pokopane na različitim lokacijama.

Mještanima je mjesec dana ranije bila uskraćena sloboda kretanja, a na prometnicama ka Zenici i Travniku postavljene su barikade pod kontrolom Armije BiH, dok je s Hrvatima prekinut svaki kontakt, tako da mnogi mještani hrvatske nacionalnosti odlaze iz svojih kuća mjesec – dva prije samoga napada.

Postrojbe “Armije BiH” i travničkog MUP-a su tog 8. lipnja u 4 sata ujutro napale selo koje je neuspješno branjeno malobrojnim snagama HVO-a. Civili su se spašavali bijegom u obližnje šume. Pomoć susjeda – muslimana izostala je. Čak su ih mnogi progonili i odavali smjer kojim su bježali.

Istoga dana je u selu Krpeljići ubijeno 7 Hrvata čija je tijela pronašao UNPROFOR, prevezao ih u Guču Goru i potom su pokopani u crkvenom dvorištu.

Preživjeli Hrvati iz Maljina pamtit će 8. lipnja 1993. godine po strijeljanju 30 svojih sunarodnjaka – civila i zarobljenih ranjenika HVO-a na lokalitetu Bikoša.

Ekshumacija je izvršena tijekom 1996. i 2001. godine, pri čemu je utvrđeno kako su poslije pokapanja žrtava poduzimane naknadne intervencije kako bi se zločin prikrio i otežala identifikacija.

Iako se mnogo zna o ovim zločinima, do danas nitko nije odgovarao. Čak što više, na međunarodnom sudištu u Den Haagu sudilo se onima koji su organizirali hrvatsku obranu i pružali otpor agresoru!

Charles R. Shrader  svojom knjigom MUSLIMANSKO-HRVATSKI GRAĐANSKI RAT U SREDNJOJ BOSNI – Vojna povijest 1992.–1994. koja predstavlja vrhunsku ekspertizu ovog oružanog sukoba, crno na bijelo dokazuje nesporne činjenice: muslimani su planski započeli i vodili sukob u namjeri zaposjedanja hrvatskih područja. To dokazuju sve raspoložive i toliko puta iznesene činjenice.

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

Ovo je čarobna juha koja topi kile, a svi si ju mogu priuštiti

Read Next

Ruža Tomašić: Nema napretka BiH prema članstvu u EU bez pune ravnopravnosti hrvatskog naroda

Follow On Instagram