Bez Hrvata nema vlasti u FBiH

Ustavni sud BiH proglasio se, očekivano, nenadležnim za ocjenu ustavnosti naputka Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH o načinu raspodjele mandata za popunu Doma naroda Parlamenta FBiH po zahtjevu bošnjačkih zastupnika, piše Večernji list BiH.

To praktički znači kako su bošnjačke stranke izgubile i posljednji adut da izbace Hrvate iz federalne vlasti jer će, po svemu sudeći, Hrvatski narodni sabor imati najmanje 13 izaslanika u Domu naroda Federacije BiH bez kojih neće biti moguće uspostaviti federalnu izvršnu vlast, ali ni popuniti državni Dom naroda te osigurati normalno funkcioniranje Vijeća ministara.

Prekoračili ovlasti

Kako je nakon sjednice izjavio predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević, Ustavni sud razmatrao je zahtjev 27 zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH za ocjenu ustavnosti naputka o izmjeni i dopunama naputka o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u BiH.

Bošnjački su zastupnici proturječili odluci SIP-a BiH koji je 18. prosinca prošle godine naredio popunu Doma naroda federalnog Parlamenta koristeći popis pučanstva iz 2013. godine te načelo da će u tom Domu biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svake županije.

Knežević je objasnio da naputak SIP-a ostaje na stazi sve dok ga neko nadležno tijelo ne ospori, tumačeći kako to nije Ustavni sud BiH. 
“Ustavni sud ima određene nadležnosti po Ustavu i trudi se naglasiti da sve institucije rade svoj posao. Mi smo rekli da to nije naš nadležnost što znači da je SIP odradio svoj posao, tko će osporavati dalje, to nije na nama. Kao građanin mogu reći da županije trebaju dovršiti proceduru i da postupak formiranja vlasti treba privesti kraju”, rekao je Knežević.

Dodao je kako će Ustavni sud BiH na sljedećoj sjednici razmatrati zahtjev predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti SIP-ova naputka. “Taj će predmet biti u ožujku”, kazao je Knežević.

Ustavni sud BiH proglasio se, očekivano, nenadležnim za ocjenu ustavnosti naputka Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH o načinu raspodjele mandata za popunu Doma naroda Parlamenta FBiH po zahtjevu bošnjačkih zastupnika, piše Večernji list BiH.

To praktički znači kako su bošnjačke stranke izgubile i posljednji adut da izbace Hrvate iz federalne vlasti jer će, po svemu sudeći, Hrvatski narodni sabor imati najmanje 13 izaslanika u Domu naroda Federacije BiH bez kojih neće biti moguće uspostaviti federalnu izvršnu vlast, ali ni popuniti državni Dom naroda te osigurati normalno funkcioniranje Vijeća ministara.

Prekoračili ovlasti

Kako je nakon sjednice izjavio predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević, Ustavni sud razmatrao je zahtjev 27 zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta FBiH za ocjenu ustavnosti naputka o izmjeni i dopunama naputka o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u BiH.

Bošnjački su zastupnici proturječili odluci SIP-a BiH koji je 18. prosinca prošle godine naredio popunu Doma naroda federalnog Parlamenta koristeći popis pučanstva iz 2013. godine te načelo da će u tom Domu biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svake županije.

Knežević je objasnio da naputak SIP-a ostaje na stazi sve dok ga neko nadležno tijelo ne ospori, tumačeći kako to nije Ustavni sud BiH. 
“Ustavni sud ima određene nadležnosti po Ustavu i trudi se naglasiti da sve institucije rade svoj posao. Mi smo rekli da to nije naš nadležnost što znači da je SIP odradio svoj posao, tko će osporavati dalje, to nije na nama. Kao građanin mogu reći da županije trebaju dovršiti proceduru i da postupak formiranja vlasti treba privesti kraju”, rekao je Knežević.

Dodao je kako će Ustavni sud BiH na sljedećoj sjednici razmatrati zahtjev predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto za ocjenu ustavnosti SIP-ova naputka. “Taj će predmet biti u ožujku”, kazao je Knežević.

Krišto se, uime stranaka HNS-a BiH, žalila na činjenicu da je Središnje izborno povjerenstvo BiH uopće imalo temelja donijeti odluku o raspodjeli mandata za Dom naroda. Posebno je za hrvatske dužnosnike prijeporno to da će se iz svake županije birati po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak što omogućava zlouporabe i nelegitimno predstavljanje, a što je, praktički, u odluci po apelaciji “Bože Ljubića”, ukinuto.

Naime, Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak, ali i raspodjelu mandata po pojedinim županijama budući je narušena legtimnost i razmjernost predstavljanja.

Dopredsjednik Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak istaknuo je da bi bio sretniji da je Ustavni sud BiH ocijenio predmet bošnjačkih zastupnika kao dopustiv te da dadne sud oko prigovora. No, po njemu, odluka Ustavnog suda BiH mora se prihvatiti i primijeniti. Iako nije vidio obrazloženje odluke, tvrdi kako i ovakva odluka Ustavnog suda BiH šalje jasnu poruku.

Posao zakonodavca

“U svakom slučaju ovo je posao zakonodavca da izmijeni Izborni zakon BiH, odnosno odredi način na koji će se birati izaslanici Doma naroda”, rekao je Čolak i objasnio kako je primjena posljednjeg popisa jedina moguća, čak i bez odluke SIP-a.

“Izborni zakon BiH i Ustav Federacije BiH propisuju da se primjenjuje posljednji popis, a ne onaj iz 1991. godine. Taj se popis odnosi samo na izvršnu i sudsku vlast, ali ne i na zakonodavnu što je u slučaju izbora izaslanika za gornji Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Tamo gdje je Ustav Federacije BiH izrijekom propisao primjenu popisa pučanstva iz 1991. godine, kao što je Vlada Sarajevske županije, tu se na poštuje, pa danas nemate nijednog Hrvata ili Srbina u toj Vladi”, dodao je Čolak. On tvrdi kako je izbor po jednoga Hrvata, Srbina i Bošnjaka iz svih županija, kao što je to naredio SIP, proturječan odluci Ustavnoga suda iz prigovora Bože Ljubića.

kamenjar.com

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

Danas je prvi petak u mjesecu: Evo kako osigurati život vječni!

Read Next

IMPRESSUM

Follow On Instagram