Uspostava vlasti, izmjena Izbornog zakona te nastavak rada na provedbi Reformske agende tri su uvjeta bez čijeg ispunjenja BiH neće moći očekivati dobivanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji potkraj godine.
Zaključak je to razgovora koje je Predsjedništvo BiH imalo s vodećim
dužnosnicima Europske komisije i Europskoga vijeća u Bruxellesu bez
navođenja vrlo složenih uvjeta koji stoje na tome putu.
Umjesto toga fiksiran je već datum u studenom koji, pak, ovisi o
unutarnjim, ali i europskim okolnostima, dok je dio javnosti najviše bio
zabavljen stylingom članova Predsjedništva BiH, piše Večernji list
NATO nije uvjet
“Visoka predstavnica i članovi Predsjedništva složili su se o
važnosti uspostave Vijeća ministara BiH, kao i entitetskih vlada bez
odgoda kako bi se mogli posvetiti mnogim iskušenjima koji leže pred
njima.
Među ostalim, to je vladavina zakona, uključujući izbornu reformu,
provedbu odluka Ustavnoga suda BiH i jačanja pravosuđa, kao i nastavak
socioekonomskih reformi”, navodi se u zaključku sa sastanka u Bruxellesu
s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom
Mogherini, a identična stajališta ponovili su jučer i predsjednik
Europskog vijeća Donald Tusk te predsjednik Europske komisije
Jean-Claude Juncker.
Uz ta tri uvjeta, podrazumijeva se da dostavljanje odgovora na
dodatna pitanja također predstavlja uvjet za napredak. S obzirom na to
da se europski izbori provode ovoga svibnja, nije izvjesno hoće li se do
kraja godine imenovati novi saziv Europske komisije, što eventualno
može poremetiti ambicije Bosne i Hercegovine za ostvarenje ovoga cilja.
BiH je mogla i do izbora za Europski parlament ispuniti ove uvjete, no propustila je još jedan rok za ostvarenje ovoga cilja.
Poseban će izazov biti uspostaviti Vijeće ministara BiH, s obzirom na
navodni uvjet bošnjačkih stranaka da je prije toga potrebno prihvatiti
dokument Godišnjeg nacionalnog programa, koji je upravo skinut sa
sjednice Vijeća ministara BiH, ali i Vladu Federacije BiH, s obzirom na
stajalište hrvatske strane u BiH da bez provedbe presude Ustavnoga suda u
slučaju “Ljubić” neće biti moguće uspostaviti novu garnituru vlasti.
Ova presuda vrlo je jasna i upozorava kako je dosadašnje izborno
zakonodavstvo omogućavalo izbor nelegitimnih političkih predstavnika,
ponajprije u slučaju manipuliranja izborom Hrvata.
Stajalište o potrebi izmjene Izbornog zakona BiH, sukladno presudi
Ustavnoga suda, praktički je prihvaćeno kao zajedničko stajalište
Europske komisije nakon što je ovaj problem u dva navrata na dnevni red
Europskoga vijeća postavio hrvatski premijer Andrej Plenković te na
Vijeću za vanjske poslove šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović
Burić.
Sada to pitanje očito razumije i stajališta podupire više zemalja
članica Europske unije, koje su svjesne kako su posljednji izbori
dodatno doveli do slabljenja pozicije pripadnika najmalobrojnijeg
naroda, koji su i u najvećem broju državljani EU-a.
Belgija kao simbol
Tada su Srbi dobili svog člana Predsjedništva, koji bi ujedno bio i
pobjednik da se bira jedan član, Bošnjaci su dobili predstavnika
najsnažnije bošnjačke stranke, a treći član je građanin koji ne
predstavlja Hrvate i nametnut je većinskom voljom bošnjačkih birača.
Slikovito je europska visoka predstavnica Mogherini tada istaknula
kako je u BiH, kao specifikumu, potrebno uspostaviti balans između
pojedinačnih i kolektivnih prava, što nije nepoznanica ni u drugim
nacionalno složenim zemljama Europske unije.
Ponajprije same Belgije, koja je svojevrsni simbol EU-a i njezina
zajedništva. U slučaju da pred ulazak u zimu 2019. godine BiH ipak
dobije status kandidata za članstvo, tek bi uslijedili ozbiljniji
zahvati u njezinu preustroju, što je povezano i s izmjenom Ustava iz
Daytona, piše Večernji list
