BiH neće dobiti status kandidata za EU bez izmjene Izbornog zakona

By

Uspostava vlasti, izmjena Izbornog zakona te nastavak rada na provedbi Reformske agende tri su uvjeta bez čijeg ispunjenja BiH neće moći očekivati dobivanje statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji potkraj godine.

Zaključak je to razgovora koje je Predsjedništvo BiH imalo s vodećim
dužnosnicima Europske komisije i Europskoga vijeća u Bruxellesu bez
navođenja vrlo složenih uvjeta koji stoje na tome putu.

Umjesto toga fiksiran je već datum u studenom koji, pak, ovisi o
unutarnjim, ali i europskim okolnostima, dok je dio javnosti najviše bio
zabavljen stylingom članova Predsjedništva BiH, piše Večernji list

NATO nije uvjet

“Visoka predstavnica i članovi Predsjedništva složili su se o
važnosti uspostave Vijeća ministara BiH, kao i entitetskih vlada bez
odgoda kako bi se mogli posvetiti mnogim iskušenjima koji leže pred
njima.

Među ostalim, to je vladavina zakona, uključujući izbornu reformu,
provedbu odluka Ustavnoga suda BiH i jačanja pravosuđa, kao i nastavak
socioekonomskih reformi”, navodi se u zaključku sa sastanka u Bruxellesu
s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom
Mogherini, a identična stajališta ponovili su jučer i predsjednik
Europskog vijeća Donald Tusk te predsjednik Europske komisije
Jean-Claude Juncker.

Uz ta tri uvjeta, podrazumijeva se da dostavljanje odgovora na
dodatna pitanja također predstavlja uvjet za napredak. S obzirom na to
da se europski izbori provode ovoga svibnja, nije izvjesno hoće li se do
kraja godine imenovati novi saziv Europske komisije, što eventualno
može poremetiti ambicije Bosne i Hercegovine za ostvarenje ovoga cilja.

BiH je mogla i do izbora za Europski parlament ispuniti ove uvjete, no propustila je još jedan rok za ostvarenje ovoga cilja.

Poseban će izazov biti uspostaviti Vijeće ministara BiH, s obzirom na
navodni uvjet bošnjačkih stranaka da je prije toga potrebno prihvatiti
dokument Godišnjeg nacionalnog programa, koji je upravo skinut sa
sjednice Vijeća ministara BiH, ali i Vladu Federacije BiH, s obzirom na
stajalište hrvatske strane u BiH da bez provedbe presude Ustavnoga suda u
slučaju “Ljubić” neće biti moguće uspostaviti novu garnituru vlasti.

Ova presuda vrlo je jasna i upozorava kako je dosadašnje izborno
zakonodavstvo omogućavalo izbor nelegitimnih političkih predstavnika,
ponajprije u slučaju manipuliranja izborom Hrvata.

Stajalište o potrebi izmjene Izbornog zakona BiH, sukladno presudi
Ustavnoga suda, praktički je prihvaćeno kao zajedničko stajalište
Europske komisije nakon što je ovaj problem u dva navrata na dnevni red
Europskoga vijeća postavio hrvatski premijer Andrej Plenković te na
Vijeću za vanjske poslove šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović
Burić.

Sada to pitanje očito razumije i stajališta podupire više zemalja
članica Europske unije, koje su svjesne kako su posljednji izbori
dodatno doveli do slabljenja pozicije pripadnika najmalobrojnijeg
naroda, koji su i u najvećem broju državljani EU-a.

Belgija kao simbol

Tada su Srbi dobili svog člana Predsjedništva, koji bi ujedno bio i
pobjednik da se bira jedan član, Bošnjaci su dobili predstavnika
najsnažnije bošnjačke stranke, a treći član je građanin koji ne
predstavlja Hrvate i nametnut je većinskom voljom bošnjačkih birača.

Slikovito je europska visoka predstavnica Mogherini tada istaknula
kako je u BiH, kao specifikumu, potrebno uspostaviti balans između
pojedinačnih i kolektivnih prava, što nije nepoznanica ni u drugim
nacionalno složenim zemljama Europske unije.

Ponajprije same Belgije, koja je svojevrsni simbol EU-a i njezina
zajedništva. U slučaju da pred ulazak u zimu 2019. godine BiH ipak
dobije status kandidata za članstvo, tek bi uslijedili ozbiljniji
zahvati u njezinu preustroju, što je povezano i s izmjenom Ustava iz
Daytona, piše Večernji list

You may also like

Hot News