Biskupi HBK i BK BiH slavili Misu u sarajevskoj katedrali

U večernjim satima, 13. ožujka na petu godišnjicu izbora pape Franje, članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije slavili su Misu u katedrali Srca Isusova u Sarajevu.

Euharistijsko slavlje predslavio je predsjednik Biskupske konferencije BiH kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, koji je na početku zaželio srdačnu dobrodošlicu zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću i svim članovima HBK na čelu s njihovim predsjednikom mons. Želimirom Puljićem, nadbiskupom zadarskim.

Pozdravio je apostolskog nuncija u BiH mons. Luigija Pezzuta i sve članove BK BiH te sve svećenike, časne sestre i vjernike nazočne u katedrali kao i one koji su se u molitvi ujedinili putem valova Radio Marije. Čestitao je mons. Petru Paliću na imenovanju za hvarskog biskupa što su nazočni popratili pljeskom.

Ovom večernjom svetom Misom želimo na poseban način u ovom lijepom zajedništvu moliti za Svetoga Oca koji je na današnji dan prije pet godina izabran za Papu. Zato, na svoj način, ovo je naše jedinstvo s Papom, Petrovim nasljednikom… Ovdje smo u zajedništvu kao Crkva iz BiH i Hrvatske, koja moli za Papu, ali i za naš narod da ostane vjeran Bogu i Crkvi u svim iskušenjima koja prolazimo, kazao je kardinal Puljić.

Prigodnu propovijed uputio je nadbiskup Puljić uz petu obljetnicu izbora pape Franje.

– Večeras se sjećamo kako je prije pet godina izabran papa Franjo (13. ožujka 2013.). Iz dimnjaka na krovu Sikstinske kapele izašao je bijeli dim u 19 sati i šest minuta. Odmah su zazvonila zvona na svim crkvama i objavila vijest da su kardinali izabrali novoga papu. Sjećamo se i onog galeba koji se popeo na dimnjak i tu se bezbrižno zadržavao neko vrijeme… Doskora se papa Franjo pojavio na loži bazilike Sv. Petra odakle je blagoslovio okupljeni svijet. No, prije toga zamolio je narod neka njega blagoslove. I sagnuo je glavu prema puku, pa je izgledalo kao da veli: Molim vaš blagoslov i vašu molitvu. A onda ću ja vas blagosloviti. Na trgu Sv. Petra zavladala je tišina. Nazočni su prignuli glavu kako bi u sabranosti udovoljili Papinoj želji – kazao je nadbiskup Puljić napominjući da je papa Franjo ‘prvi isusovac koji je postao Papom, a sin je talijanske obitelji koja je doselila iz Piemonta u Buenos Aires.’

U obitelji željezničara Petra i majke Regine, domaćice koji su imali petero djece, rodio se 1936. sadašnji Papa Franjo. Nama je u Hrvatskoj posebice bilo drago čuti i čitati kako je na biskupskom ređenju jedan od njegovih suposvetitelja bio Hrvat, biskup Ognjenović. Isto tako doznali smo kako se družio s našim svećenicima misionarima, kod kojih se ispovijedao (Mihaljević, Ostojić, Longin)… Svojim postupcima i govorima u kratkom vremenu stekao je naklonost ljudi kojima je htio priopćiti da ih Bog voli, oprašta im i želi da se spase. Pokrenuo je reformu Rimske kurije, hrabro i s povjerenjem u Duha Svetoga koji vodi Crkvu u vjeri i nadi… Papa Franjo pokazuje kako vjeruje više u snagu susreta, nego u moć pregovora i potpisa. On takvim svojim stilom izvrsno promiče i dijalog i mir, kazao je nadbiskup Puljić te spomenuo i misao američkoga novinara, Georgea Weigela, kako „liberalni mediji prikazuju da je papa Franjo spreman odbaciti neke vidike katoličke vjere i prakse koju suvremeni mediji smatraju neprihvatljivima.”

– Klasičan primjer prešućivanja i vađenja Papinih riječi iz konteksta čitamo ovih dana. U svojoj redovitoj katehezi o svetom misi papa Franjo je između ostaloga doslovno rekao: ‘Velečasni, koliko treba platiti da se pod misom spomene moje ime? Ništa, jeste li razumjeli? Ništa. Misa se ne plaća, jer ona je Kristova dragovoljna žrtva, pa je i otkupljenje besplatno’. U daljnjem tumačenju Papa je dodao, a to su svi mediji ispustili: Ako želiš pri tomu dati svoj dar, učini to. Samo znaj misa se ne može platiti. I to je važno razumjeti i razlikovati – podsjetio je nadbiskup Puljić na riječi pape Franje te završio propovijed mislima jednoga vatikaniste (Luigi Accattoli) koji je napisao da je papa Franjo ‘najveći reformator Crkve u zadnjih stotinu godina’:

“Njegova pobudnica ‘Radost evanđelja’ pokazuje zapravo reformatora na djelu. Tamo već u broju 25 on najavljuje kako se ‘ne mogu ostaviti stvari da teku kako teku’, već treba poduzeti ‘pastoralnu i misionarsku obnovu i preobrazbu”, pa zahtjeva neka oni ‘koji Boga traže ne naiđu na hladnoću zatvorenih vrata” (br. 27). I dodaje s tonom tuge kako se kršćani često ponašaju kao ‘kontrolori milosti. A Crkva nije carinarnica, nego očev dom gdje ima mjesta za svakoga’ (br. 47). U tom kontekstu u više navrata je govorio kako mu je draža i ‘uprljana Crkva koja je izišla na ulicu, nego kad se bavi samom sobom, i zapliće se u protokolarnim uzlovima’. A njegova je žarka želja neka ‘obnovljenim snagama aktivno evangelizira’ i zauzima se za obranu ljudskog dostojanstva i izgradnju mirnoga suživota među narodima, kao i brigu za očuvanje stvorenoga svijeta’ (br. 257). Zbog toga poziva i potiče kršćane neka budu ‘znakovi nade i neka ostvaruju onu revoluciju nježnosti i dobrote’ (br. 88) koja nam je potrebna kao zrak i voda”.

U radnom dijelu zasjedanja, koje se održava danas u Nadbiskupskoj rezidenciji u glavnom gradu BiH, biskupi razgovaraju o zajedničkim temama, a to su: Hrvatska inozemna pastva, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH i Nedjelja solidarnosti, Komisija HBK i BK BiH za Hrvatski martirologij i Ured za prikupljanje svjedočanstava, Misijska djelatnost Crkve u Hrvata, a bit će riječi i o liturgijskim pitanjima te o dokumentu za odgoj i izobrazbu budućih svećenika.

U 12.30 sati u Svećeničkom domu Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu bit će održana konferencija za novinstvo u okviru XX. redovitog zajedničkog zasjedanje članova BK BiH i HBK. Na konferenciji će govoriti predsjednici Biskupskih konferencija kardinal Vinko Puljić i nadbiskup Želimir Puljić.

laudato.hr




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *