FRANCUSKA ZASTUPNICA: Bošnjaci biraju predstavnike Hrvatima, što EU čini po tom pitanju?

Zastupnica u Europskom parlamentu Dominique Bilde uputila je 9. studenog 2017. službeno pisano pitanje (E-006920-17) Europskoj komisiji. U svom pitanju koje je naslovljeno “Stanje hrvatske manjine u BiH” eurozastupnica naglasila je kako je “Europski parlament izrazio rezerve glede reformi koje je poduzela BiH, osudivši ‘nedostatak zajedničke vizije koju su pokazali politički lideri triju etničkih zajednica u zemlji’ i naglašavajući potrebu jačanja federalizma”.

U svom je upitu, kako prenosi Poskok.info, naglasila kako Izborni zakon BIH predviđa zastupljenost triju glavnih zajednica u tročlanom Predsjedništvu. Naglasila je kako “iako Hrvati čine 15,4% stanovništva prema popisu stanovništva iz 2013. godine (brojka koju citira američka CIA), predstavnici Hrvata biraju se uglavnom bošnjačkim glasovima. U prosincu 2016. godine Ustavni sud je kvalificirao ovaj sustav kao nelegitiman, ali svi pokušaji reforme propali su kao posljedica bošnjačke oporbe, pa reforme izgledaju vrlo teško za postići pred Opće izbore 2018. godine.”

Bilde je naglasila kako bi “ta situacija mogla bi doprinijeti značajnom egzodusu bh. Hrvata, koji su na to već potaknuti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine i što potvrđuju neslužbeni podaci Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini”.

Nakon tog uvodnog dijela postavila je izravan upit: “namjerava li se Europska unija baviti situacijom bh. Hrvata u kontekstu procjene bh. kandidature, i u kontekstu legitimnosti izbora 2018. godine u slučaju nedostatku adekvatne zastupljenosti Hrvata?”

Odgovor Europske komisije

U ime Europske komisije, zastupnici Dominique Bilde odgovorio je 1. ožujka 2018. povjerenik Europske komisije za pregovore o proširenju Johannes Hahn. U odgovoru je istaknuo kako Vijeće EU (vijeće ministara vanjskih poslova EU) u svojim Zaključcima iz listopada 2017. smatra nužnim provođenje preporuka OESS-a te je, pored toga, “Vijeće EU zatražilo od Bosne i Hercegovine da se usmjeri na provođenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz prosinca 2016. o posebnim izbornim odredbama o entitetu Federacije, a koji se odnose na Dom naroda”.

Nadalje, Hahn je naglasio kako “Komisija smatra da bi izborna reforma trebala prvo i prije svega poboljšati demokratsku kvalitetu izbornog procesa” te da odluka Ustavnog suda “ne zahtijeva punu reviziju Izbornog zakona, već ciljanu prilagodbu za sastav Doma naroda”.

Naglašeno je da promjene ne smiju ići u smjeru protivnom odluci Europskog suda za ljudska prava (slučajevi Sejdić-Finci, Zornić, Pilav, Šlaku, op. poskok.info).

Hahn naglašava da “Komisija očekuje da Bosna i Hercegovina provede izbore 2018. godine na slobodan i transparentan način, te da se njihovi rezultati budu glatko provodili, omogućujući formiranje svih zakonodavnih i izvršnih tijela kao temeljni demokratski test za zemlju koja se prijavljuje Članstvo u EU”.

Zaključuje se kako će Komisija nastaviti podupirati napore Bosne i Hercegovine na daljnjem napretku ka priključenju EU.

hms.ba




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *