HDZ, Most, Škoro i Bandić u utrci za tri mandata dijaspore

By

Izbori za deseti saziv Hrvatskoga sabora na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu održat će se dva dana, u subotu, 4. srpnja 2020. i u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine, za razliku od Hrvatske u kojoj će se glasovati samo u nedjelju.

U Bosni i Hercegovini birači će moći glasovati u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli, Vitezu i Livnu, gdje se nalaze diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske. Za razliku od ostatka dijaspore, gdje će se glasovati u sjedištima predstavništava, u BiH će se, kao i prethodnih godina, izborni proces organizirati u školskim ili pak zgradama drugih institucija kako bi se omogućila veća izlaznost, nego što je to bila u dvama navratima kada su bile ogromne gužve.

Ususret ovim izborima stranke su već načelno definirale liste, a od 2. lipnja formalno počinju teći rokovi za njihove prijave. BiH najsnažnija baza Kao i za nedavne predsjedničke izbore u Hrvatskoj, vrlo vjerojatno ponovno će se “dijaspora” pokušati iskoristiti za propagandno odvlačenje pozornosti jednoga dijela javnosti u Hrvatskoj s pokušajem nametanja teze da će “oni neki tamo” presuditi kako će živjeti ljudi u Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku, Splitu. To je uglavnom bila matrica negativnih pristupa sadašnje oporbe, odnosno stranaka SDP-a, HNS-a… koje, u biti, do sada nisu imale nikakve “koristi” od dijaspore, a što su koristile kako bi ustvari “nabildale” popularnost u Hrvatskoj na valu zapravo jedne šovinističke kampanje.

I na ovogodišnjim izborima HDZ će imati najveće ambicije zadržati dominaciju među dijasporom, a ponajprije se to odnosi na birače iz Bosne i Hercegovine koji čine oko 70 posto biračke baze u proteklim izbornim procesima. Na ove glasove, s obzirom na poruke vodećih političara, zasigurno će računati i druge stranke na desnici. Ponajprije se to odnosi na Domovinski pokret Miroslava Škore, a onda i na MOST, koji se pojačao Ninom Raspudićem. No, on se neće natjecati u dijaspori, nego u jednoj od zagrebačkih izbornih jedinica.

Glasove u dijaspori u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa tražila je i Stranka rada i solidarnosti Milana Bandića. Glasnović iznimka U odlazećem sazivu Sabora dvojica su zastupnika izabrana na listi HDZ-a – Božo Ljubić i Željko Raguž. Na temelju Ljubićeva nacrta usvojena je i Deklaracija o pravima i položaju Hrvata u BiH. Posve izvjesno, dio kratke kampanje koja će se odvijati uoči izbora bit će posvećena i položaju sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini. Istodobno, Željko Glasnović, uz pomoć dijela vojnih struktura, uspio je kao neovisni kandidat narušiti monopol HDZ-a u XI. izbornoj jedinici.

Izabran je tako 2016., a godinu dana ranije bio je na listi HDZ-a te također uvjerljivo prošao u saborske klupe. Uoči predstojećih izbora dio stranaka ponovno je problematizirao broj zastupnika koje Hrvati biraju u inozemstvu, ali i činjenicu kako je u mogućnosti glasovati tek manji broj ljudi jer se izborni proces odvija u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Zbog toga je zatraženo da se ponovno aktivira inicijativa o tome da se biračima izvan zemlje osigura mogućnost elektroničkoga glasovanja. /vecernji.hr/

You may also like

Hot News