IVAN LOVRENOVIĆ: AHDNAMA JE SVJEDOČANSTVO NEJEDNAKOSTI

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan primio je vrhovnog poglavara Katoličke crkve papu Franju. Nakon razgovora s papom, Erdogan mu je pokazao i čuvenu Ahdnamu koju je Mehmed II Fatih prije točno 551 godinu, nakon osvajanja Bosne 1463. , izdao bosanskim franjevcima na polju Milodražu kod Kiseljaka.

Ahdnamu Turska, a i sarajevski medijski i politički krugovi, kako piše Hrvatski Medijski Servis, nastoje prikazati kao dokaz kako su u vrijeme okupacije Bosne i Hercegovine Osmanlije poštivale ljudska prava nemuslimana, kako je to bila vladavina prožeta tolerancijom, dijalogom, poštivanjem različitosti

S propašću Bosanskoga Kraljevstva i njegovih ustanova u osvajačkomu turskom vihoru 1463. i u kasnijim vremenima bitaka, nesigurnosti, mijenjanja granica, periodično pojačavanih progona, Bosanska franjevačka vikarija i njezina pastva trpjeli su ogromne štete i osipanja. Razorene crkve i samostani, puk dijelom rastjeran ili odveden u ropstvo, dijelom izginuo, dijelom u sukcesivnom prijelazu na islam, uz gubitak dobara i posjeda — sve je to franjevačku ustanovu i njezin preostali puk dovelo do iskušenja i opasnosti potpunoga nestanka.

To su, napisao je svojevremeno književnik Ivan Lovrenović, okolnosti u kojima sultan Mehmed I Osvajač podjeljuje bosanskome kustodu fra Anđelu Zvizdoviću ahdnamu, i taj susret vrlo dobro osvjetljava mentalitet i tipične osobine jedne i druge strane. Fratar u strašnoj dilemi: da s preostalom braćom i narodom ostavi ovu jedinu svoju zemlju, ugasi Vikariju, jedinu ustanovu koja je preživjela kataklizmu Bosanskoga Kraljevstva, i bježi u tuđi svijet, na Zapad, koji bi, kao, trebao biti ideološki njegov, ili da ostane ovdje, vjeran korijenima i pozvanju, a u nesigurnu traženju egzistencijalnoga modusa vivendi s osvajačima, novim gospodarima.

-Turski vladar, možda najmoćniji čovjek Svijeta u tom času, pred izborom: da toj zanemarljivoj veličini, koju predstavlja siromašni redovnik pred njime, odrekne bilo kakvu važnost i identitet, ili da ju tako marginalnu i bezopasnu prizna, i tako spriječi da mu netom osvojena zemlja, njezina polja i rudnici, ostane pusta, bez ljudi…, podsjeća Lovrenović na dvojbe turskog osvajača

Kao i svaki drugi povijesni događaj, i ahdnama iz 1463. godine mora se, smatra Lovrenović, tumačiti iz svojega konteksta i iz perspektive posljedica koje je proizvodila u toku vremena. Smiješno ju je uspoređivati, kako to neki čine, s engleskom Magna charta libertatum iz 1215. godine (feudalni ugovor o odnosima kralja i feudalnog plemstva), jer su im društveni, politički i povijesni konteksti neusporedivi.

Smiješno i neistinito je, ističe Lovrenović, o njoj govoriti i iz aspekta ljudskih prava, naprosto zato što je koncept ljudskih prava nešto što je nastalo tek u modernom vremenu nakon epohalnoga procesa laicizacije i emancipacije individue u zapadnom građanskom društvu.

A prava je pseudohistorijska lakrdija, ali i nacionalistička zloupotreba, kada se o ahdnami govori kao o „dokumentu dijaloga, slušanja, međusobnog poštivanja“, kao o „dokumentu temeljnih vrijednosti Bosne i Hercegovine.”.

Stvarni dometi i vrijednost ahdname mogu se procjenjivati samo u kontekstu teokratskog uređenja Osmanskoga Imperija, u kojemu je ona bila modus zaštite manjinskih vjerskih zajednica, kojima je sistemski uskraćeno puno pravo građanstva (sve do Hatihumajuna iz 1856. godine).

Tako je ahdnama samo ono što povijesno i socijalno-politički jest, ništa manje i ništa više: istovremeno i garancija dozirane zaštite, ali i rječito povijesno svjedočanstvo nejednakosti, napisao je književnik Ivan Lovrenović.

IZVOR: portal dnevnik

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

RAZMIŠLJANJE UZ PRVU NEDJELJU DOŠAŠĆA

Read Next

KAD LJUBAV POSTANE PROFESIJA, A OSTANE LJUBAV! INTERVJU SA HARMONIKAŠICOM, AMELOM FRLJUČKIĆ

Follow On Instagram