Novi projekt ultrabrzih vlakova povezao bi cijelu Europu, a jedna linija išla bi kroz BiH – PORTAL KOCKICE <

Novi projekt ultrabrzih vlakova povezao bi cijelu Europu, a jedna linija išla bi kroz BiH

Ako bude realiziran projekt ultrabrzih vlakova, koji je nastao na inicijativu uglednog Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, najsuvremenija željeznica povezala bi sve krajeve Starog kontinenta, a na jednoj od četiri planirane linije našla bi se i Bosna i Hercegovina.

Novom željezničkom mrežom, predviđenom programom europskog oporavka od COVIDA-19, išlo bi se brzinom između 250 i 350 km/h, piše Blic.  Bečki institut u svom prijedlogu navodi kako bi ova mreža mogla biti izgrađena tijekom 2020-ih, odnosno u roku od jednog desetljeća. Kroz Srbiju bi išlo ukupno 448 km pruge, za čiju izgradnju je potrebno 14,9 milijardi eura. Ova zemlja našla bi se na liniji Berlin-Nikozija, na kojoj su predviđene dvije petlje (Beč i Sofija) i kojom bi se vlak u jednom smjeru kretao od Njemačke, kroz središnju Europu – Češku Republiku, Austriju, Mađarsku – zatim dalje kroz Srbiju, Rumuniju, Bugarsku, Sjevernu Makedoniju i Grčku, sve do Kipra sa kojim bi postojala morska veza trajektom.

U drugom smjeru voz bi prolazio i kroz Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, čime bi praktično bio povezan cijeli Zapadni Balkan. Kroz šest zemalja naše regije koje su navedene u planu, trebalo bi proći ukupno 1.564 km pruge, za čiju je izgradnju potrebno oko 1,1 bilijun eura. Iza Srbije, najduža dionica bila bi kroz BiH – 340 km, koja je ujedno i druga najskuplja – 10,06 milijardi eura. Nova europska mreža ultrabrzih vlakova (Ultra-rapid-train, URT) obuhvatila bi četiri željezničke linije, koje bi povezale glavne gradove EU i zemalja (potencijalnih) kandidata za članstvo u EU sa Zapadnog Balkana.

Riječ je o sljedećim relacijama – Dablin-Pariz, uz morsku vezu trajektom između gradova Kork i Brest; Lisabon-Helsinki, uz petlju koja obuhvaća Rursku oblast u Njemačkoj; Bruxelles-Valeta, od sjevera do juga Europe; i Berlin-Nikozija, uz morsku vezu trajektom između Pireja i Pafosa, i s petljom koja bi obuhvatila Beč i Sofiju.

Prosječna brzina bila bi povećana na 250 do 350 km/h, za razliku od trenutnih brzina koje se na pojedinim dionicama kreću znatno ispod 200 km/h. To znači da će putnici od Pariza do Berlina stizati za četiri sata, što bi zračni promet praktično učinilo zastarjelim i nepotrebnim za većinu unutareuropskih putovanja.

U prijedlogu se navodi kako bi tako bila smanjena i emisija CO2, za 4 do 5 posto, a bili bi uvećani i teretni kapaciteti željeznice. Nova mreža, sa sustavom duplih kolosijeka i velikih brzina, trebala bi biti usklađena s postojećim željezničkim mrežama, a tamo gdje je moguće, bit će obnovljena već postojeća infrastruktura. Ukupna investicija za 18.250 km pruge u ovoj mreži procijenjena je na 1.100 milijardi eura, odnosno oko 60 milijuna eura po kilometru./vecernji.ba

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

Ivo Lučić je ispravan Hrvat, a oni koji ga napadaju to najbolje potvrđuju

Read Next

Real Madrid i Barcelona bodovno izjednačeni na vrhu La Lige

Follow On Instagram