Parlamentarni izbori u Hrvatskoj: Bitka za tri mandata iz BiH u Saboru, zaštitu i ravnopravnost Hrvata – PORTAL KOCKICE <

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj: Bitka za tri mandata iz BiH u Saboru, zaštitu i ravnopravnost Hrvata

Hrvatski državljani koji žive u Bosni i Hercegovini i oni koji su se prije preregistrirali da tu glasuju, danas i sutra sudjeluju na izborima za novi saziv Hrvatskog sabora u 11. izbornoj jedinici iz koje se biraju tri zastupnika.

Ovi će izbori ponajprije biti upamćeni u kontekstu sigurnosnih mjera zbog koronavirusa te će ponovno istaknuti zahtjeve Hrvata za ravnopravnosti i potporom Zagreba.

Kako glasovati Identično će biti i sutra na šest adresa i 45 biračkih mjesta: u Sarajevu, Mostaru, Vitezu, Livnu, Banjoj Luci i Tuzli. Najviše biračkih mjesta u BiH, njih 20, bit će otvoreno u Mostaru, deset biračkih mjesta bit će otvoreno u Vitezu, šest u Sarajevu, četiri u Livnu, tri u Tuzli i dva u Banjoj Luci. Svi koji nemaju adresu prebivališta u Republici Hrvatskoj i koji nemaju novu e-osobnu iskaznicu Republike Hrvatske, a nisu se aktivno registrirali do 24. lipnja, moći će se aktivno registrirati na oba dana izbora. Zahtjev za aktivnu registraciju moći će se podnijeti nedaleko od biračkih mjesta. Jedino u dva dana u BiH neće moći glasovati birači čija je adresa stanovanja u Republici Hrvatskoj, a koji se nisu do 24. lipnja preregistrirali. Oni jedino mogu otići u Hrvatsku na dan izbora i glasovati na biračkome mjestu koje pokriva njihovo prebivalište.

Zbog opasnosti od širenja koronavirusa na biralištima u BiH, u kojoj je u porastu broj zaraženih, donesene su mjere koje je raspisao Federalni zavod za javno zdravstvo, a koje će se primjenjivati na biralištima u Bosni i Hercegovini te koje su dužni poštovati svi birači. Tako se navodi kako su na vanjskom prostoru ispred birališta birači dužni držati fizičku distancu od najmanje dva metra, piše Vecernji.ba. Zatim prigodom dolaska na biralište/biračko mjesto i tijekom boravka na biralištu birači su obvezni nositi zaštitne maske. Birači ne trebaju nositi zaštitne rukavice, osim ako imaju oštećenja kože i noktiju na rukama. Prilikom ulaska na biralište/biračko mjesto birači su obvezni dezinficirati ruke. Dezinfekcijska sredstva nalaze se na ulazu na biralište. Birači su obvezni sa sobom donijeti vlastitu kemijsku olovku s kojom će obaviti glasovanje, navodi se u uputama. Zatim, posebna će se pozornost posvetiti organiziranju izbornog procesa. Na biračko mjesto birači, naime, ulaze i izlaze jedan po jedan tako da je razmak među biračima i ostalim prisutnim osobama najmanje 1,5 metara.

Birači na red čekaju ispred ulaza u prostorije, održavajući razmak od 1,5 metara. Kod provjere identiteta birač će nakratko skinuti masku na udaljenosti od 2 metra od člana biračkog odbora, koji je zadužen za provjeravanje identiteta birača, kao i od drugih osoba. Važno je reći da na biračkom mjestu može istodobno biti samo onoliko birača koliko je označenih mjesta za glasovanje u prostoriji.

Nakon obavljenog glasovanja birači su dužni odmah napustiti biralište bez ikakvog zadržavanja u prostoru birališta i oko njega. Na biralištima se neće dopustiti ulazak neograničenog broja ljudi jer će redari kontrolirati ulazak, zbog čega su birače pozvali na strpljenje. Prednost će imati starije osobe, invalidi i trudnice. Za tri mandata u 11. izbornoj jedinici bori se 11 lista, a tri koje su imale ozbiljniju izbornu kampanju u Bosni u Hercegovini su HDZ, Most i Neovisna lista Željka Glasnovića.

Zvono na BiH Hrvati u Bosni i Hercegovini od saborskih zastupnika izabranih u 11. izbornoj jedinici očekuju snažnije zauzimanje za ravnopravnost Hrvata. Na takvim se porukama i dobivala potpora u najvećoj biračkoj bazi u dijaspori. Na posljednjim izborima za Hrvatski sabor, koji su održani 2016. godine, u BiH je glasovalo oko 15.000 birača, što predstavlja oko 70 posto ukupnog broja birača koji glasuju u dijaspori. Od toga broja najveći broj birača, gotovo 40 posto ukupnog broja birača iz 11. izborne jedinice, do sada je glasovao u Mostaru. Ti glasovi nikada do sada nisu presudili na izborima, iako se počesto nastojalo na toj šovinističkoj kampanji ojačati poziciju stranaka u Hrvatskoj koje se nalaze na političkoj ljevici i tradicionalno ne sudjeluju na izborima u dijaspori. •

izvor: www.vecernji.ba

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

Otvorena birališta u Australiji

Read Next

Duhovno promišljanje fra Dejana Međugorca uz četrnaestu nedjelju kroz godinu

Follow On Instagram