Šteta koja će biti posljedica koronavirusa vjerojatno će biti najveća koju je pretrpjela svjetsko gospodarstvo nakon Drugog svjetskog rata, rekao je u intervjuu za Nezavisne novine predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija. – Ukoliko uđemo u separatne akcije, u separatne dogovore s međunarodnim financijskim institucijama, ukoliko počnemo razmišljati kako je oporavak kao neka međusobna konkurencija, mi ćemo se mnogo sporije i mnogo teže izboriti s ovom situacijom, rekao je Tegeltija.
Komentirajući što je sa 330 milijuna eua od MMF-a namijenjenih za borbu protiv virusa i kad će biti raspoređena, Tegeltija kaže kako je Vijeće ministara uradilo sve štpo je bilo do njih. – Sredstva su na računima Centralne banke. Donijeli smo kriterije o raspodjeli sredstava. Stvoreni su svi uvjeti za raspodjelu tog novca. Žao mi je što se odnosi u FBiH prelamaju preko aranžmana MMF-a. Nadam se da će u narednih dan-dva ova sredstva biti doznačena entitetima i Brčkom i da će ih oni upotrijebiti za ono što je njima u ovom trenutku najneophodnije. On kaže kako borbi protiv korone, sasvim sigurno, još nije završena i kako ćemo tek po prestanku pandemije znati jesmo li bili uspješni.
– Ocjene svih relevantnih i zdravstvenih i drugih međunarodnih institucija jesu kako je BiH na samom početku borbe protiv koronavirusa djelovala dobro, da smo poduzeli odgovarajuće mjere, na vrijeme, i s tog stanovišta je da imamo dosta povoljnu epidemiološku situaciju u BiH. Na samom početku smo poduzeli dosta restriktivne mjere s osnovnim ciljem da se stvori prostor i vrijeme, prije svega, u zdravstvenom sektoru, da on može poduzeti sve potrebne korake za borbu kako bi se stvorilo vrijeme da taj proces rasta broja oboljelih traje duže razdoblje da se ne ugrozi naše zdravstvo, pojasnio je.
– Nadam se da ove mjere koje se u posljednje vrijeme donose i koje su različite u dva entiteta neće utjecati na to da na samom kraju borbe protiv virusa imamo loše rezultate. Uvjeren sam kako ćemo na kraju, kada budemo podvlačili crtu, utstvrditi da smo bili uspješni u ovoj godini, naglasio je Tegeltija. Komentirajući štetu koja je nanesena ekonomiji te ima li procjenu kolika je ona, Tegeltija kaže kako to nitko u ovom trenutku ne može znati. – Prave se različite procjene oko toga, a prave se procjene i sa stanovišta koliki će to biti gubitak u odnosu na bruto domaći proizvod u 2020. kada je usporedite sa 2019. godinom.
Procjene se kreću od one najoptimističnije od 3,2 posto do nekih pesimističnijih koje govore da će to biti oko pet posto i koje su, čini mi se, realnije od onih najpesimističnijih, koje kažu da će se gubici bruto domaćeg proizvoda kretati i do 10 posto. Ovdje je šteta vrlo različita. Mi se susrećemo sa situacijama kada objektivno imamo štetu sa stanovišta da određene djelatnosti ne mogu raditi, imate situaciju da su određeni privredni subjekti izgubili odgovarajuća tržišta zbog problema bolesti na tim tržištima i problema nemogućnosti transporta robe i usluga između tih zemalja. Ali, evidentno je da će šteta koja će biti posljedica ovog virusa vjerojatno biti najveća koju je pretrpjelo svjetsko gosporadstvo nakon Drugog svjetskog rata. Isto tako, nadam se da će biti dovoljno snage i spremnosti u cijelom svijetu da se na procesu oporavka radi brzo i efikasno kao što se radilo u nekom prethodnom razdoblju, pojasnio je.
– Sigurno je da se nećemo oporaviti u ovoj godini i kako će nam biti potrebno nekoliko godina da se vratimo na visinu bruto domaćeg proizvoda koji smo imali 2019. godine. Moja osobna procjena je da, ukoliko naš bruto domaći proizvod bude na kraju 2020. jednak onom na kraju 2019, osobno ću to smatrati uspjehom. Koliko će trajati oporavak, prije svega, ovisi od toga koliko će trajati pandemija. Za nas u BiH i svim zemljama zapadnog Balkana je jako važno koliko će ova pandemija trajati u zemljama EU sa stanovišta da su EU i zemlje zapadne Europe naše najvažnije tržište što se tiče izvoza robe na ta tržišta, kao i sa stanovišta da s tih tržišta dolazi mnogo repromaterijala, opreme, pa i gotovih proizvoda. To su neki faktori na koje mi teško možemo utjecati. Međutim, postoje faktori na koje zaista možemo utjecati i koji će ovisiti od toga kako mi budemo radili, a od svega toga ovisit će koliko će trajati taj oporavak.
Pod tim, prije svega, mislim na našu sposobnost da zajednički definiramo politike oporavka nakon korone. To podrazumijeva da imamo punu koordinaciju i suradnju s najvažnijim međunarodnim institucijama i sa svim razinam unutar BiH. Ukoliko uđemo u separatne akcije, u separatne dogovore s međunarodnim financijskim institucijama, ukoliko počnemo razmišljati da je oporavak kao neka međusobna konkurencija, mi ćemo se mnogo sporije i mnogo teže izboriti s ovom situacijom. Znači, za oporavak je najvažnije da se završi pandemija, a ekonomske posljedice će trajati nekoliko godina. Mislim da je važno da se zajednički protiv njih borimo. Ovo nije utrka na 100 metara, ovo je maraton i ovo su situacije u kojima ne pobjeđuju oni koji su najbrži, nego oni koji su najuporniji i najsnažniji da istraju u naporima da pobijede posljedice virusa, pojasnio je Zoran Tegeltija. /vecernji.ba/
