KOVAČ: Trajna politička stabilnost u BiH tek kada Hrvatima bude zajamčeno biranje vlastitih predstavnika

Na sjednici Vijeća za vanjske poslove Europske unije  danas bi se trebalo razgovarati o ishodu Općih izbora održanih u BiH. Bivši ministar vanjskih i europskih  poslova Hrvatske  te aktualni predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Miro Kovač u razgovoru  za Klix, između ostalog,  govorio je i o najavi hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će na stol iznijeti problem marginalizacije i uskraćivanja političkih prava bh. Hrvata.

Kovač, šef hrvatske diplomacije  i sadašnji predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora (HDZ), govorio je u intervjuu za Klix.ba o činjenici da se o aktualnoj situaciji u BiH govori u Bruxellesu, zatim o problematici izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH, te o odnosima Hrvatske i BiH.

Kakva očekivanje imate? Bili ste ministar vanjskih poslova Hrvatske i često ste sudjelovali na sastancima Vijeća za vanjske poslove.

Uobičajeno je da se na sjednicama Vijeća za vanjske poslove Europske unije govori o stanju u europskim zemljama izvan Unije. Ako hoćete, to je ‘redovna procedura’. Što se pak tiče Bosne i Hercegovine, tu postoje dva dodatna razloga. Prvo, EU prema Bosni i Hercegovini ima posebnu odgovornost, jedna je od šest svjedokinja tzv. Daytonskog sporazuma. I drugo, Bosna i Hercegovina predala je zahtjev za članstvo u Europskoj uniji i čeka odluku o svom kandidatskom statusu. Stoga je logično da se na razini ministara vanjskih poslova Europske unije temeljito raspravi stanje u Bosni i Hercegovini nakon općih izbora održanih u listopadu. Uostalom, o stanju u Bosni Hercegovini se raspravljalo i na Vijeću za vanjske poslove nakon lokalnih izbora prije dvije godine, posebno u kontekstu incidenta u Stocu.

A sad Vaša osobna percepcija situacije u BiH. Željko Komšić je izabran u Predsjedništvo. Pojavile su se žestoke reakcije zbog te činjenice, uključujući i to da je u nekim sredinama u BiH proglašen “personom non grata”. Vaš komentar?

U kontekstu provođenja i ishoda općih izbora u Bosni i Hercegovini su ključni principi, ne ljudi, to jest kandidati. Da budem konkretan, mogao je uglavnom bošnjačkim glasovima za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda umjesto Željka Komšića biti izabran i netko drugi. Stvar je, dakle, u tome da je prema sadašnjem izbornom zakonu moguće da jedan konstitutivan narod drugome, znači Bošnjaci Hrvatima, bira člana Predsjedništva. To je kršenje duha tzv. Daytonskog sporazuma i time Ustava Bosne i Hercegovine. To se odnosi i na izbor predstavnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. U pravnoj državi se podrazumijeva da se poštuje princip vladavine prava i provede odluka Ustavnog suda BiH o izmjeni izbornog zakona. To će konačno omogućiti ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda. Uvjeren sam da će se postići trajna politička stabilnost u Bosni i Hercegovini tek kada Hrvatima bude zajamčeno da mogu birati svoje predstavnike. Bošnjaci i Srbi to već ionako mogu. Na kraju krajeva, imamo kao primjer Belgiju, u kojoj se nalaze institucije EU-a i NATO-a. Tamo tri jezične zajednice imaju svoje parlamente i vlade, a imaju ih i belgijske regije. Plastično rečeno, Flamanci, koji govore nizozemski, Valoncima, koji govore francuski, ne biraju njihove predstavnike, ni Valonci Nijemcima na istoku Belgije.

Bez sumnje, protekli mandat obilježile su određene razmirice između Hrvatske i BiH, te mahom hladni odnosi. Svakako, treba naglasiti, na relaciji bošnjačkog člana Predsjedništva i bošnjačkih službenika iz BiH i službenika Hrvatske. Prema vašem mišljenju, predstoje li nam u tom smislu neki sličan ili možda još gori period?

Hrvatska i Bosna i Hercegovina su upućene jedna na drugu, narodnosno, prometno, gospodarski. Treba nastaviti jačanje institucionalne suradnje. Drago mi je da je moj prijedlog održavanja sjednice hrvatske vlade i BiH-Vijeća ministara ostvaren prošle godine. Treba nastaviti u tom duhu i koristiti sve mehanizme suradnje, graditi partnerstva između jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Kako ste vi doživjeli izbor Milorada Dodika u Predsjedništvo BiH?

Kao odluku većine birača u entitetu Republike Srpske. Prema sadašnjem modelu Hrvati u Federaciji BiH, za razliku od Srba i Bošnjaka, ne mogu biti sigurni da će izabrati svoga predstavnika u Predsjedništvo BiH.

Čeka li Hrvatsku i BiH još veći problem, neriješeno pitanje migranata? U proteklom periodu imali smo određene probleme na graničnom prijelazu Maljevac.

Hrvatskoj nije u interesu da Bosna i Hercegovina bude sabirni centar za migrante na području jugoistočnu Europe. Upravo ovo pitanje seljenja, to jest migracija pokazuje da su naše dvije države upućene jedna na drugu. Hrvatska svoje vanjske granice, koje su i granice Europske unije, mora štititi. Kada je o migrantima riječ tu je, naravno, Bosni i Hercegovini, ali i Europskoj uniji, važno da efikasno štiti svoje istočne granice. Potrebna je, dakle, efikasna suradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Crnom Gorom. Na tom planu Europska unija može pomoći, zaključio je Kovač za Klix.ba./HMS/




Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *