35. GODIŠNJICA SMRTI JOSIPA BROZA TITA

Na današnji dan prije 35 godina preminuo je nekadašnji doživotni predsjednik SFRJ Josip Broz Tito  u bolnici u Ljubljani, a njegovoj sahrani u Beogradu je prisustvovalo više od 200 visokih državnih i političkih osoba iz svijeta. Na današnji dan izaslanstva antifašista i boraca obilaze njegovo vječno počivalište u Kući cvijeća u Beogradu i odaju mu počast polaganjem cvijeća na njegove biste.

Rođen je u Kumrovcu, u Hrvatskom zagorju, u mešovitoj hrvatsko-slovenskoj obitelji u svibnju 1892.. Tijekom njegovog života kao datum rođenja obilježavan je 25. svibanj i to kao Dan mladosti. Kao austrougarski vojni obveznik sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu, s činom kaplara. Ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu 1915. , pa je izvjesno vrijeme u toj zemlji proveo kao zarobljenik.

Potom se u  Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vraća  krajem listopada 1920., kada postaje član Komunističke partije. Godine 1937. postao je generalni sekretar KPJ, nakon smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića, prethodnog lidera te partije. Radio je i školovao se, 1936. i 1937., u Kominterni u Moskvi. Bilo je to vrijeme najoštrijih čistki unutar sovjetske nomenklature, i komunističke internacionale, kada je likvidiran znatan broj i jugoslovenskih komunističkih prvaka.

Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svjetskom ratu partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska), a iz rata je izašao kao legendarni vođa. Na čelu Jugoslavije nalazio se punih 35 godina.

Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovim zapovjedništvom provele su komunističku revoluciju, tijekom i nakon rata, u kojoj su, između ostalog, u provođenju revolucionarne “pravde” nestale i desetine tisuća nekomunista, pod maskom “borbe protiv suradnika okupatora”.

Godine 1948. odbacio je Rezoluciju Informbiroa komunističkih partija i odolijevao snažnom Staljinovom pritisku, nakon čega je godinama vješto balansirao između istočnog i zapadnog bloka, izborivši potpuno osobitu poziciju Jugoslavije kao čelnice Pokreta nesvrstanih. Tijekom pedesetih godina, Jugoslavija je otuda dobijala značajnu financijsku i vojnu pomoć od SAD-a.

Tito je bio  jedan  od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj. Njegova uloga u tom pokretu, u kasnijoj fazi, posebno je upamćena po dosljednom nastojanju da se nesvrstani zadrže po strani od utjecaja pojedinih problokovski opredijeljnih članica.

Tito je u  unutrašnjoj politici, sticajem raznih okolnosti, vjerovatno i duboke starosti, ostavio  ustrojstvo koje se na kraju pokazalo kao neodrživo za funkcioniranje SFRJ – Ustav iz 1974. .Specifičan sustav konsenzusa predstavnika republika i pokrajina pokazao se kao nerješiv problem kada se SKJ raspao.

Vijest o njegovoj smrti priopćena je građanima oko 18:50 sati, putem radija i televizije, a iste večeri izašla su vanredna izdanja dnevnih novina. Prekinuta je i nogometna utakmica Hajduk-Crvena Zvezda u Splitu. Dan kasnije, 5. svibnja, kovčeg sa njegovim posmrtnim ostacima je posebnim, Titovim Plavim vozom transportiran iz Ljubljane u Beograd. Vijest o njegovoj smrti duboko je pogodila stanovništvo tadašnje Jugoslavije, bila je to opće narodna žalost.

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

SELFIE ZA ROPSTVO ILI SLOBODU ?!

Read Next

VLATKO STEFANOVSKI TRIO U ZENICI

Follow On Instagram