Čudesni Penkala na današnji je dan ‘lansirao’ prvi hrvatski avion i ušao u povijest

By

Iako je Eduard Slavoljub Penkala u široj javnosti ostao zapamćen kao konstruktor penkale, taj je Zagrepčanin i izumitelj prvoga hrvatskog aviona te autor više od 80 registriranih patenata. Većinu se svoga životnog vijeka bavio izumiteljstvom pa je tako svijetu podario brojne praktične izume iz kemije, medicine, mehanike, fizike… Neki od revolucionarnih izuma Slavoljuba Penkale su mehanička olovka s grafitnom jezgrom, nalivpero s krutom tintom, držač nalivpera i olovke, termofor i termos-boca, rotacijska četkica za pranje zuba, masa za izradu gramofonskih ploča – ebonit i drugi.

Rođen 20. travnja 1871. godine u slovačkome gradiću Liptovský Mikuláš, Penkala se školovao diljem Monarhije, da bi u Zagreb doselio kada ga je ondašnje Ministarstvo financija 1904. godine u Budimpešti imenovalo kraljevskim tehničkim kontrolorom za taj grad.

Vrlo skoro je Penkala u Zagrebu zadobio mnoge simpatije lokalnoga stanovništva. U doba opće mađarizacije i vladavine Khuena Hedervaryja, naime, Penkala se postavio prilično anti-mađarski, a govori se i kako ga je strašno živciralo što je svaki od svojih 80 patenata morao prijaviti Mađarskome kraljevskom patentnom uredu u Budimpešti.

U prosincu 1909., tri godine nakon patentiranja svojega najpoznatijeg izuma – mehaničke olovke, Penkala tako prijavljuje izum “Avion na principu zmaja s posebnim tipom kormila”, a poslije toga te godine “Avionska noseća krila”. S gradnjom zrakoplova započinje u 1909. godini u jednoj zgradi na Zrinjevcu. U to vrijeme Penkala ima i svoju radionicu u Ulici Marije Valerije (današnja Praška), a njegove se olovke i nalivpera naveliko izvoze u više od 70 zemalja svijeta. Upravo će na temeljima njegove radionice kroz nekoliko desetaka godina stasati i kultna tvornica TOZ Penkala.

O njegovom radu na avionu detaljno izvješćuje zagrebački tisak

Penkala svoju letjelicu gradi prema smjernicama danim u patentnoj prijavi, o čemu detaljno izvješćuju zagrebačke “Novosti”, koje su pisale kako je Penkalin zrakoplov bio specifične i dotad neviđene konstrukcije kormila, koja je zamišljena po uzoru na ptičji rep. Po završetku rada Penkala svojoj letjelici dodjeljuje ime, i to po leptiru “Neptis lucilla”, a tisak je uskoro započinje jednostavno nazivati – “Leptir”.

Vojne su vlasti dozvolile Penkali da se u svojemu eksperimentiranju s izumom aviona koristi vojnim vježbalištem na zagrebačkom Črnomercu. Tijekom 1910. godine Penkala će ondje izgraditi hangar za smještaj zrakoplova i tako utemeljiti prvu zračnu luku u Hrvatskoj. Prvi probni let izvršen je 25.travnja 1910., a pilotirao je osobno Penkala, iako neki osporavaju da je to bio prvi let i tvrde da je prvi pravi let izveo njegov mehaničar i pilot Dragutin Novak.

Nakon još pokusa na uzletištu na Črnomercu u lipnju, njegov je avion, dug 11 metara i s rasponom krila od 9 metara, 22. lipnja 1910. godine poletio pred javnosti, o čemu su pisale sve zagrebačke novine. Avion je pogonio motor Lauent et Clamens, snage 25KS. Zagreb je u to vrijeme imao 70.000 stanovnika i mnogi od njih pristigli su na improvizirani aerodrom. Čitav je grad brujio o Penkalinoj senzaciji. Avionom je upravljao Dragutin Novak, koji se tim činom upisao kao prvi hrvatski pilot u povijesti.

“Leptir 2”

Također je ostalo zabilježeno kako je u srpnju 1910. godine njegov avion letio na visini od desetak metara, a s vremenom su letovi bili i sve dulji. Neumorni Penkala je stalno radio preinake, a u jednome je trenutku izašao pred javnost i s novim avionom koji se spominje pod nazivom “Leptir 2”.

Posljednji let zrakoplova Slavoljuba Penkale zbio se sredinom listopada 1910., kada je pao i udario u zemlju. Iako ga je mogao popraviti, Penkala je od toga odustao budući da je bio financijski iscrpljen. Zrakoplov je rastavljen, a hangar je uskoro prodan stanovitom poduzetniku Merčepu, koji je na Črnomercu osnovao vlastitu radionicu za gradnju zrakoplova. Ondje je zajedno s pionirima slovenske avijacije, braćom Rusjan iz Gorice, nastavio raditi na avionima, da bi uskoro postavili neslužbeni svjetski rekord kada je njihov 7 metara dugi monoplan poletio sa svega 28 metara zaleta.

Izumitelj prvoga hrvatskog zrakoplova i penkale Eduard Slavoljub Penkala umro je 5. veljače 1922. u 51. godini od upale pluća, a Zagrepčani su 7. veljače 1922. tom velikanu hrvatske znanosti priredili dotad neviđen ispraćaj.

Leave a Comment

Your email address will not be published.

You may also like

Hot News