Ploča velikog suca Gradješe

By

U četvrtome članku, u sklopu serijala Zenica na rubu povijesti, govorit ćemo o ploči velikog suca Gradješe. Ovaj pronalazak vrlo je značajan, ali ga mnogi  Zeničani svrstavaju u kategoriju rimskog spomenika, što je pogrešno.  Naime, riječ je o kamenom stupu iz vremena vladavine bana Kulina (1180.-1205.).  Ovaj pronalazak vrlo je značajan i vrijedan , kako za povijest Zenice, tako i za povijest BiH u srednjem vijeku .ploča suca gradješe

Ploča velikog suca Gradješe je arheološki spomenik sa područja Zenice, a  vremenski datira  iz 12.st. te predstavlja dokaz o postojanju uređenog državnog aparata u doba bana Kulina. Ova ploča pronađena je 1964. u obližnjem Podbrježju nadomak Zenice, a danas se čuva u Muzeju grada Zenice. Radi se o povećem kamenom stupu na kojem je uklesan dragocjeni natpis ćiriličnim pismom(bosančicom). Kameni stup pronađen je prilikom iskapanja bunara.  Visina stupa je 87cm, širina 31cm, debljina 28cm, a težina 120kg. S dvije je strane je otesan kao ravna ploha, a s druge dvije je nešto nepravilniji budući da su na tim stranama nanesena vidljiva oštećenja. Znanstvenici smatraju da je tu riječ o polovici lijevog dovratnika ulaznih vrata crkve. Pronalazak kamenog stupa doista je vrlo vrijedan dokument o uređenosti države bana Kulina i svjedok  zanemarivanja ovog dokumenta, a mnogi Zeničani ovaj nalaz smatraju rimskim spomenikom, što je vrlo pogrešno.

Do sada analizirani dio teksta govori da je je riječ o crkvi koja je istovremeno i mauzolej obitelji velikog suca Gradješe, a Crkva je podignuta i natpis je urezan još za života njegove žene. Čeona ravna površina stupa ispunjena je memorijalnim epigrafom, a susjedna desna bočna površina sadržava drugi natpis samo u gornjem dijelu. Glani natpis urezan je u 17 redaka. Pri promatranju ploče uočava se da slova nisu jednake veličine. Upčava se da se visina slova kreće se od 15mm do 35mm. U donjoj trećini stupa slova su nešto manja i zbijenija. Razlog ovome može biti zašto što klesar nije dobro isplanirao prostor. Ukoliko se pomno pomatra ova ploča, uočit će se nekoliko slova manjih dimenzija, plićeg ureza i  uklesanih bez logične veze. Pored slova nailazi se na još znakova : grančica, grupe točkica, nepravilan višekut i sl. Ovijesničarima je prvenstveno bitan natpis na čeonoj strani stupa , koji ima prvorazredno značenje. Taj natpis započinje navođenjem imena velikog bana Kulina. Na osnovu ovog podatka vrši se datiranja ovog spomenika po ustaljenoj shemi srednjeg vijeka tj. spominjanjem velikih suvremenika. U daljenjem tekstu spominje se sudac Gradješa. Ovo ime se ne nalazi  u povijesnim izvorima. Jasno se isčitava da je on sazidao crkvu „Sv. Jurja“ i da je on kao njezin ktitor i pokopan u njoj. Ovaj dio teksta jasno govori o organizaciji dvora i njegove uprave, čime se dobiva mogućnost govoriti o razvijenom držanom aparatu. U to se doba javlja institucija Velikog suda, koja je atribut razvijene feudalne države. Iz malobrojnih dokumenata, koji su nastali kasnije, uočava se da ban Kulin ima dvorsku kancelariju i svoje službenike-časnike.

Nakon informacije o velikom sucu Gradješi, stup nadalje donosi oporuku njegove žene , koja se po svoj smrti treba položiti pokraj svog muža. Nastavak analize ovog vrlo vrijednog nalaza donosi ime Draže Ohmučanina kao graditelja. Ovaj podatak nudi ime prvog poznatog bosansko-hercegovačkog arhitekta. Potom slijedi završetak zazivanjem Boga i traženjem blagoslova za učinjeno djelo. Na samom završetu teksta sačuvana su samo tri slova od imena pisara „PRO…“. No pretpostavlja se da je riječ o imenu „Prodan“ koje je najprisutnije u tom razdoblju.

U Muhašinovićima kod Visokog pronađena je ploča bana Kulina tj. ostatak crkve koju je podigao ban Kulin. Na ovom nalazu vidi se šest krugova, od kojih se prvi nalazi u dvostrukom vijencu, a ostali u jednostrukoj savršenoj kružnici. U svakoj kružnici nalazi se jedan specifičan znak križa. Ploča nosi natpis na bosančici s nizom elemenata glagoljice ,a u pojedinim su krugovima upisana imena banskih suradnika. Stručno mišljenje ukazuje da je ta crkva posvećena „Sv. Kuzmi i Sv. Damjanu“. Podignuta je između 1189. i 1194.  Stoga, crkva „Sv. Jurja“, nastala je u zadnjem desetljeću 12.st. Ove dvije ploče svjedok su onovremenih materijalnih prilika, kao i o razini estetskih, kulturnih i vjerskih potreba tadašnjegdvorskog kruga.

Leave a Comment

Your email address will not be published.

You may also like

Hot News