SPOMEN ZENICE U JUKIĆEVOM PUTOPISU

By

Ivan Franjo Jukić(1818.-1857) je osebujna ličnost koja je živjela i djelovala u 19.st., u vrijeme    propadanja Osmanskog carstva. Njegov znanstveni i književni rad vezuje se za Bosnu i Hercegovinu u kojoj je proveo veći dio svog života, o kojoj je pisao i koju je istraživao zašavši u svaki pedalj njenog prostora. Ivan Franjo Jukić je kao mlad došao u Zagreb i tu imao priliku doći u dodir s hrvatskim narodnim preporodom koji je u to vrijeme doživljavao svoju renesansu. Upravo će Jukićev kratki boravak u Zagrebu biti vrlo plodonosan i usmjerit će daljnje Jukićevo djelovanje. Naime, Jukić je prigrlio ilirske ideje i postao njihov provoditelj u BiH.

jukićIvan Franjo Jukić autor je nekoliko putopisa o BiH : Putovanje iz Dubrovnika preko Hercegovine u Fojnicu, Putovanje po Bosni 1842., Povratak u Bosnu 1842., Putovanje po Bosni godine 1843., Putovanje po Bosni 1845., Putovanje iz Sarajeva u Carigrad godine 1852.  U ovim putopisima opisuje svoje proputovanje BiH,  običaje, tradiciju, geografske elemente i sl. Njegovi putopisi podsjećaju, s današnje točke promatranja, na djela koja su proizašle iz ruku tajnih službi jer  opisuje položaj, broj kuća, razmještaj kuća, broj stanovnika i sl.

Njegovi opisi određenih mjesta nisu uvijek rađeni na isti način. Jukić za određena mjesta daje točne podatke o prostiranju na određenom geografskom prostoru koristeći se satima putovanja kao mjernom jedinicom, dok za druga mjesta daje podatke o broju kuća, poneku zanimljivost iz prošlosti, ali izostavlja prethodno spomenutu komponentu. Jukić daje opis Zenice, ali izostavlja njenu veličinu, no spominje da stanovnici tog grada uzgajaju krastavce, lubenicu, dinje, a da sva ta polja natapaju veliki kanali zbog čega se dobiva osjećaj kako da je promatrač kod malog Nila.

Jukić daje i zanimljive opise etnogeneze imena određenih mjesta. Na takve opise nailazimo u nekoliko putopisa. U putopisu Putovanje po Bosni 1842. Jukić daje opis nastanka imena sela Gladović kod Zenice kroz dijalog uz pripovijedanje kiridžije. Naime , Jukić donosi kiridžijinu priču : „ Ti bolje znaš, kako je Mehmed (II) uzeo Bosnu; i kad je Bobovcu išao, ovdje se na ovom polju ustavi, jer dalje puta nije mogao nastaviti, takva se glad u vojsci porodi da onolišni somunčić koštovaše dukat! Za koju stvar ostavi car uspomenu izrezavši one somunčiće na kamenu: Od tog vremena do danas ostade na ovome polju ime Gladović, nakome 15 težaka moglo bi se hraniti, a car za isti uspomenu svojim fermanom zabrani da se ne smije orati, ni kopati, dapače ni kositi, već hotijaše da bude huraluk(Uiberland)“

 

 

Leave a Comment

Your email address will not be published.

You may also like

Hot News