Papa obnovio statute Instituta za religijska djela

Papa Franjo je jednim kirografom – vlastoručno napisanim dokumentom, koji je objavljen 10. kolovoza, obnovio ʺad experimentumʺ, na dvije godine, statute Instituta za religijska djela (IOR), koje je 1990. odobrio Sv. Ivan Pavao II.

Već je tada Sv. Ivan Pavao II., kako bi ju bolje prilagodio potrebama vremena, dao novu strukturu toj ustanovi koju je  1942. osnovao Pio XII. Sam papa Pacelli 1944. unio je prve promjene.

Svrha Instituta ostaje nepromijenjena, a njegova je zadaća čuvati i upravljati pokretnim i nepokretnim dobrima koje su fizičke ili pravne osobe povjerile institutu, a koja su namijenjena za vjerska ili karitativna djela.

Među glavnim su novostima uvođenje vanjskoga revizora, koji može biti fizička osoba ili neka institucija, za provjeru bilance prema međunarodno priznatim standardima. Vanjskoga revizora imenuje Kardinalsko povjerenstvo, na prijedlog Vrhovnoga nadzorništva, a njegova dužnost traje tri uzastopna mandata koji se mogu obnoviti samo jednom.

Također, kako javlja Vatican News, od sada će Institut za religijska djela imati četiri upravna tijela: Kardinalsko povjerenstvo, u kojemu je pet kardinala koje, na pet godina, imenuje Papa. Njihov se mandat može ponoviti samo jednom, dok se prije mogao uvijek obnoviti. Vrhovno nadzorništvo ima sedam članova (prije ih je bilo pet) koje, na pet godina, imenuje Kardinalsko povjerenstvo, i njihov se mandat može obnoviti samo jedanput.

Novi statuti potom predviđaju imenovanje Prelata, kojega na pet godina izabire Kardinalsko povjerenstvo. U Statutu se detaljno opisuje njegova zadaća, a to je promicanje etičke dimenzije upraviteljā i zaposlenikā, kako bi njihov rad bio u skladu s katoličkim načelima i poslanjem instituta, te održavanje odnosa s osobljem instituta.

Četvrto tijelo je Uprava. Glavni ravnatelj može biti imenovan na određeno vrijeme, odnosno na mandat od pet godina koji se može jednom obnoviti, ili pak na neodređeno vrijeme. U svakom slučaju njegova služba prestaje kada navrši 70 godina.

Institut je u lipnju je objavio bilancu koja se odnosi na 2018., a u kojoj je zabilježena dobit od 17,5 milijuna eura, u odnosu na gotovo 32 milijuna (31,9) iz 2017. Taj je iznos predan Papi. Spomenuti rezultat, iako puno manji od prethodne godine, postignut je unatoč velikim preokretima na tržištima, i ustrajno vrlo niskim kamatama.

ʺNe treba zaboraviti da je institut u posljednje vrijeme imao razdoblje sređivanja i pojašnjavanja, što katkada zahtijeva žrtvovanje. Sve je to učinjeno u odlučnoj želji da se uspostavi stanje koje potpuno ide u, nezaobilaznom, etičkom smjeru, kako želi Sveti Otac. Na tom su pravcu počinjeni veliki koraci. Ti koraci naprijed odnose se na financijsku transparentnost Svete Stolice, koju je priznao i Moneyval, Odbor stručnjaka Vijeća Europe, zadužen za praćenje kako se provode mjere u svrhu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizmaʺ, napisao je kard. Santos Abril y Castelló, predsjednik Kardinalskoga povjerenstva

Ovaj Institut nastavlja ulagati u potporu razvoju najsiromašnijih zemalja, poštujući odluke u skladu s ostvarivanjem održive budućnosti za buduće naraštaje, a pridonio je također ostvarivanju brojnih dobrotvornih i socijalnih aktivnosti.

Zaključno, prema izvješću za 2018., Institut za religijska djela ima 14 953 klijenta, od kojih 53% čine redovničke zajednice; 12% dikasteriji Rimske kurije, uredi Svete Stolice i Države Grada Vatikana, apostolske nuncijature; 9% biskupske konferencije, biskupije i župe; 8% ustanove kanonskoga prava; 8% kardinali, biskupi i kler; 8% vatikanski zaposlenici i umirovljenici; te 2% drugi subjekti, uključujući zaklade papinskoga prava.

KT

Dragan Vidović

Dragan Vidović je rođen 8. listopada 1992. Osnovnu i srednju školu zavšio je pri Katoličkom školskom centru "Sveti Pavao" odličnim uspjehom. Daljnje školovanje nastavlja 2011. upisujući povijest pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je završio Prvi ciklus studija obranivši završni diplomski rad pod nazivom "Ivan Franjo Jukić-život, nacionalnost, putopisi i odnos s Omer-pašom Latasom". Nakon završenog master studija, magistrirao je povijest 20.st. na temu "Udruženje katoličkih svećenika Dobri pastir (1949.-1965.).

Read Previous

HNS: Izvršiti presude domaćih i europskih sudova važan korak prema EU

Read Next

Hostija u rukama svećenika pretvorena u meso i krv – novo čudo

Follow On Instagram