Završetak trodnevnog skupa “Franjina ekonomija” praćen u Novoj BIloj

By

Uprostorijama Središta za cjeloživotno učenje u Novoj Bili, u subotu, 21. studenog skupina sudionika iz Nove Bile, Zenice, Guče Gore i Sarajeva zajedno je pratila završetak trodnevnog on line događaja „Franjine ekonomije”.

Uprostorijama Središta za cjeloživotno učenje u Novoj Bili, u subotu, 21. studenog 2020. skupina sudionika iz Nove Bile, Zenice, Guče Gore i Sarajeva zajedno je pratila završetak trodnevnog on line događaja „Franjine ekonomije”. Skup se na poziv pape Franje trebao održati u ožujku u Asizu, a zbog pandemije Covid-a bilo ga je moguće pratiti online od 19. do 21. studenog.

Prijenos i druženje organizirali su djelatnici SCU-a – Centra za cjeloživotno učenje Nova Bila, koji je inače i promotor „Franjine ekonomije” za BiH, premda su mladi i u drugim gradovima pratili prijenos, a gđa Ivana Silvestro iz Međugorja bila je aktivno uključena u rad jednog od tzv. tematskih sela koja se prethodnih mjeseci održavala online u cilju pripreme samog događaja.

Na početku susreta u Novoj Bili, direktor SCU-a Anto Bilić pozdravio je prisutne i prenio im pozdrave kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa metropolita vrhbosanskog koji podržava ovaj projekt, a susret je završio razgovorom i razmjenom dojmova u kojima su prisutni izrazili želju da nastave djelovati u duhu „Franjine ekonomije, kako bi ona zaživjela i u BiH.

Vrhunac događaja „Franjine ekonomije” čiji su protagonisti bili mladi ekonomisti i poduzetnici iz 115 zemalja svijeta zaključen je video porukom Pape Franje, a dijelove njegove poruke donosimo u nastavku, kako prenosi Vatican news:

Papa naglašava da susret “Franjina ekonomija” nije cilj “već početni poticaj jednog procesa”. Na međunarodnom događaju, koji je otvoren 19. studenog u Assisiju, a ne u ožujku zbog pandemije, sudjelovali su mladi ekonomisti i poduzetnici koji su, “puno više od površne i prolazne” buke “koja s vremenom može usnuti”, mladi koji su pokretači procesa –  objašnjava Papa – koji smo pozvani živjeti “kao poziv, kulturu i savez”.

Poziv Asiza

Papa Franjo podsjeća da je “trenutni svjetski sustav neodrživ s različitih motrišta”. Slijedeći tragove Sveca iz Asiza, možemo popraviti zajednički dom, u ekonomiji također. Ugrožena je “naša sestra Zemlja, koja je zlostavljana i izrabljena”. Ali isključeni su i oni najsiromašniji koji su „prvi oštećeni i ujedno prvi zaboravljeni”. Papa Franjo se stoga izravno obraća mladim ekonomistima i poduzetnicima, “pozvanima da konkretno utječu, u gradovima i sveučilištima, na poslu i u sindikatima, u poduzećima i pokretima, u javnim i privatnim uredima”:

Ozbiljnost trenutne situacije, koju je pandemija Covida istaknula se još više, zahtijeva odgovoran ispit savjesti  svih društvenih čimbenika, svih nas, u čemu vi imate ključnu ulogu: posljedice naših postupaka i odluka pogodit će vas u prvom licu, stoga ne možete ostati izvan mjesta u kojima se stvara, ne kažem vaša budućnost, već vaša sadašnjost. Ne možete ostati izvan mjesta u kojima se stvara sadašnjost i budućnost. Ili ste u njih uključeni ili će vas povijest pregaziti.

Nova kultura

Da bi se dao glas duhu Asiza, u ekonomiji također, potrebna je promjena. Moramo “pokrenuti procese, trasirati puteve, širiti vidike, stvarati pripadnost”. Prisjećajući se onoga što je rekao papa Benedikt XVI, Papa Franjo naglašava da “glad ne ovisi toliko o materijalnoj oskudici, već o oskudici društvenih resursa”. Stoga se mora stvoriti nova kultura koja će promijeniti “način života, modele proizvodnje i potrošnje, strukture učvršćene moći koje danas upravljaju društvom”. To je, potvrđuje Papa, obraćajući se mladima, temeljni i odlučujući korak:

Bez toga nećete učiniti ništa. Potrebne su nam upravljački timovi u zajednicama i institucijama koji su sposobni preuzeti na sebe probleme, a da pritom ne budu zatočenici tih problema i vlastitog nezadovoljstva, riskirajući na taj način da postanu zarobljenici – često nesvjesno – određenih (ideoloških) logika koje u konačnici opravdavaju i paraliziraju svaku akciju pred nepravdom.

Kultura susreta

Povratak “mistici općeg dobra” i “susretu bez obzira na sve legitimne razlike” odlučujući je korak, nastavlja papa Franjo, “za svaku preobrazbu koja pomaže oživljavanju novog kulturnog, a time i ekonomskog, političkog i društvenog mentaliteta “. Kultura susreta je kultura koja se gradi – kao što su to činili mladi kroz tematska sela koja su se održavala online u pripremi za „Franjinu ekonomiju” – dijalogom, razmišljanjem, raspravom i stvaranjem, “u skladu s višeznačnom perspektivom”. Ta kultura je suprotna, naglašava Papa, onoj koja je danas „moderna“: kulturi odbacivanja. “Kako je teško – dodaje Papa – napredovati prema stvarnim rješenjima kad je sugovornik koji ne misli poput nas diskreditiran, oklevetan i dekontekstualiziran”. Budućnost će, objašnjava papa Franjo, biti “posebno vrijeme”:  “Ne budimo osuđeni na ekonomske modele koji svoj neposredni interes usredotočuju na dobit kao mjerilo”. Svi moraju biti uključeni u ovu novu kulturu koja se temelji na susretu.

Potrebno je strukturalno prihvatiti da siromašni imaju dovoljno dostojanstva da sjede na našim sastancima, sudjeluju u našim raspravama i donose kruh svojim domovima. A ovo je puno više od pukog pomaganja: radi se o konverziji i preobrazbi naših prioriteta i mjestu onog drugog u našim politikama i društvenom poretku.

Savez u Asizu

Neka se pitanja, podsjetio je Papa u video poruci, ne mogu odgađati. Moraju se unaprijediti ekonomski modeli koji će biti od koristi svima, jer će strukturalni pristup i odlučivanje biti određeno cjelovitim ljudskim razvojem, tako dobro razrađenim u socijalnom nauku Crkve “. “Sami kreditni sustavi – primjećuje Papa – su put ka siromaštvu i ovisnosti”. Obraćajući se mladim ekonomistima, poduzetnicima, radnicima i upraviteljima, Papa podsjeća da je “vrijeme da se usudimo riskirati, ohrabrujući i potičući modele razvoja, napretka i održivosti”. Nove načine” u kojima osobe, a posebno oni isključeni (među njima je i sestra Zemlja), prestaju biti – u najboljem slučaju – tek nominalna, tehnička ili funkcionalna prisutnost, kako bi postali protagonisti svog života kao i cjelokupnog društvenog tkiva “. Svaki je narod pozvan “postati tvorcem svoje sudbine i cijeloga svijeta”. “Nije dovoljno povećati zajedničko bogatstvo – inzistira Papa – da bi se ono podjednako rasporedilo, nije dovoljno promicati tehnologiju da bi Zemlja postala prikladnijim mjestom za čovjeka”. Humanost je mjera razvoja:

Mjera humanosti bitno je određena odnosom prema patnji i patniku. To je mjera humanosti. To vrijedi za pojedinca kao i za društvo i mora se utjeloviti u našim odlukama i ekonomskim modelima.

Dragi mladi, ne birajte prečace

Zaključne riječi Papine video poruke sudionicima sastanka “Franjina ekonomija” zvuče poput molbe:

Dragi mladi, danas smo suočeni s sjajnom prigodom da izrazimo činjenicu da smo braća, da budemo dobri Samaritanci koji na sebe preuzimaju bol neuspjeha, umjesto da gaje mržnju i ogorčenje. Nepredvidljiva budućnost već je započela; svatko od vas, počevši od mjesta na kojem radi i odlučuje, može puno učiniti; ne birajte prečace koji vas zavode i ne dopuštaju vam da se pomiješate sa svojom sredinom kako biste bili kvasac. Ne birajte prečace, postanite kvasac: uprljajte ruke. Kad ova zdravstvena kriza prođe, najgora reakcija bila bi još više zapasti u grozničavi konzumerizam i nove oblike sebične samozaštite. Ne zaboravite, iz krize nikad ne izlazimo isti: ili postajemo bolji ili gori. Njegujmo ono što je dobro, iskoristimo prigodu i dajmo se u službu općeg dobra. Neka nam nebo pomogne da ne bude više “onih drugih”, već da naučimo gajiti životni stil u kojem ćemo znati reći “mi”.

Il Papa ai giovani di “Economy of Francesco”: la misura dello sviluppo è l’umanità – Vatican News (kta/Fokolari BiH)

You may also like

Hot News