Svetkovina Blagovijesti nas podsjeća da Bog ide za nama kako bi nas vratio u stanje prije grijeha

By

Na svetkovinu Navještenja Gospodinova iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed dr. sc. Hrvoja Kalema, svećenika Vrhbosanske nadbiskupije i docenta na Katedri fundamentalne teologije na KBF-u Sveučilišta u Sarajevu. “Marija je toliko pripravna na Božju volju i njome ispunjena da ne postoji ništa izvan te volje. Kao učiteljica u vjeri i putokaz Kristu, Marija stoji pred nama kao znak sigurne nade da Bogu ništa nije nemoguće”, poručuje dr. sc. Kalem.

Sadržaj slavlja svetkovine
Navještenja Gospodinova pokazuje nam jedinstvenu komunikaciju između
božanskog i ljudskog. U toj krajnje iskrenoj komunikaciji Blažene
Djevice Marije i anđela Gabrijela započinje ispunjenje nade i očekivanja
koje je Bog nagovještavao više puta i na više načina. Bog postaje
čovjekom kako bismo mi postali Bogom. U toj se rečenici može sažeti
čitav Božji promisao i spasenjski plan. Svojim utjelovljenjem, mukom,
smrću, uskrsnućem i uzašašćem Bog je ispunio svoje obećanje: postao je
jednim od nas, uzeo je na sebe naš život i sve poteškoće našega
življenja, pa čak i samu smrt, samo kako bi nas priveo konačnom spasenju
i zajedništvu sa sobom, jer nam je tu mjesto. Grijehom smo se otuđili
od njega i udaljili se poput rijeke od svog izvora, napustili ga i
okrenuli mu leđa. Svetkovina Blagovijesti želi nas podsjetiti da nas Bog
traži, ide za nama kako bi nas vratio u izvorno stanje, u stanje prije
grijeha, odnosno u potpuno zajedništvo sa sobom. Bog to nikada ne čini
prisilno, nego nam ostavlja posvemašnju slobodu. Sada kad nam je Bog
postao bliz i kad je postao jednim od nas, na scenu stupa drama dviju
sloboda: naše i Božje. Bog se u svojoj slobodi snizio, izručio među nas
grešnike koji smo mu okrenuli leđa, oplijenio sama sebe kako bi postao
čovjekom. Sada je red na čovjeku da se, imajući to na umu, posve izruči
Bogu, da izabere slobodu koja ispunjava, u kojoj se ostvaruje u onome
što u svome izvornom stanju i jest. Sada je na čovjeku da svakodnevno
izabire slobodu koja neće biti promašena, nego ostvarujuća sloboda, koja
ima svoju puninu u Bogu koji sve ispunja i obuhvaća. Tako je Božjim
slobodnim činom utjelovljenja čovjeku otvoren put pobožanstvenjenja,
zajedništva i slobode koja ispunjava,  a ne promašuje.

Svojim je utjelovljenjem Bog,
takoreći, ponovno pripravio naše biće na mogućnost potpunog zajedništva s
njime; pripravio nas je na to da u Isusu Kristu postanemo Božjim
sinovima. To je svrha Božjeg utjelovljenja: da ponovno uglavi sve u
sebi, da nam otvori vrata koja mi sami ne možemo otvoriti prelazeći
preko praga koji mi sami ne možemo prekoračiti, da nas pozove u
zajedništvo života sa sobom. Taj svoj spasenjski plan Bog pokazuje od
trenutka čovjekova pada kad nam obećava onoga koji će uništiti zlo. To
Bog pokazuje i preko Izaije koji prorokuje o djevici koja će začeti i
roditi Emanuela. To rođenje nije tek obično rođenje, već Božji znak i
znak Božje blizine svome narodu. Ono je stvarni znak Božje prisutnosti u
svijetu u kojemu isključivo prirodoznanstveni pogled na stvarnost
umanjuje mogućnosti našega duha te nam priječi da promatramo cjelokupnu
stvarnost duhovnim očima, priječi nam gledati stvari „iznutra“ kako bi
nam postale istinskim znakom i kako bi nas oslobodile od krute
pojavnosti.

Marija je toliko pripravna na Božju volju i njome ispunjena da ne postoji ništa izvan te volje

Zbog toga nas Poslanica Hebrejima
poučava da se Bogu ne mili ono što je izvanjsko i samo pojavno: žrtve,
prinosi, paljenice i okajnice; on traži pripravno čitavo naše biće koje
će se dati ispuniti Božjom voljom. Bog traži naše biće koje će biti
kadro posve prihvatiti u sebe Njegovu volju. To je na savršen način
ostvarila Blažena Djevica Marija, koja je, po Božjem promislu, cijelo
svoje biće pripravila kao prebivalište za Božju Riječ i Božju volju.
Marija je toliko pripravna na Božju volju i njome ispunjena da ne
postoji ništa izvan te volje. Kao učiteljica u vjeri i putokaz Kristu,
Marija stoji pred nama kao znak sigurne nade da Bogu ništa nije
nemoguće. Upravo nam to poručuje današnja svetkovina: onomu koji je
stvorio čitav svijet, koji je više puta izbavio svoj narod iz ruku
neprijatelja, koji iz kamenja može podići Abrahamovu djecu, onomu koji
trajno prebiva u svome narodu nije nemoguće prebivati ni u krilu bića
koje je posve pripravno za Božju volju. Zbog toga je današnji blagdan,
blagdan duboko utemeljene nade. 

Izvor: propovijed dr. sc. Hrvoja Kalema prenosimo iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije

You may also like

Hot News